hrvatski

Agresivnost, interpersonalni konflikt na radu i radni lokus kontrole kao prediktori izgaranja na poslu

Iako je stres na radu dio života svakog zaposlenika kronična izloženost istom može dovesti do sindroma izgaranja na poslu kojeg je Maslach (1982) definirao kao sindrom emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenog osobnog postignuća. Posljednjih par desetljeća interes za istraživanje izgaranja na poslu je narastao upravo radi snažnog negativnog utjecaja kojeg ima zaposlenike i organizaciju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prediktore koji se nalaze u pozadini izgaranja i utvrditi njihovu ulogu u objašnjavanju nastanka ovog sindroma kod zaposlenika. Prediktori korišteni u analizi su socio-demografske varijable (spol, dob, godine iskustva na radnom mjestu), interpersonalni konflikt na radu, agresivnost te radni lokus kontrole. Istraživanje je provedeno online na prigodnom uzorku osoba koje su u radnom odnosu te starije od 18 godina, sudionicima se upitnik distribuirao putem društvenih mreža, e-maila i foruma. Konačni uzorak sastojao se od 214 sudionika na kojem su provedene daljnje analize. Korišteni upitnici su: Interpersonal Conflict At Work Scale (ICAWS), Oldenburški je upitnik izgaranja (OLBI), Spectorova skala radnog lokusa kontrole (WLCS) te Buss-Perryev upitnik agresivnosti. Rezultati istraživanja pokazali su kako se internalni lokus kontrole pokazao kao najbolji prediktor u predviđanju obiju dimenzija izgaranja. Agresivnost se pokazala kao značajan prediktor u predviđanju otuđenosti dok su se interpersonalni konflikt na radu, eksternalni lokus kontrole i agresivnost pokazali kao značajni prediktori iscrpljenosti. Spol i dob nisu se pokazali značajnim prediktorima izgaranja. Svi prediktori zajedno uspjeli su objasniti 30, 2% varijance dimenzije otuđenosti i 36, 7% varijance dimenzije emocionalne iscrpljenosti.

izgaranje, emocionalna iscrpljenost, otuđenost, radni lokus kontrole

nije evidentirano