hrvatski

Psihološka dobrobit programera i programerki u Hrvatskoj

Zanimanje programera uključuje velik broj sati proveden pred računalom rješavajući složene probleme s ciljem pružanja optimalnog razvojnog rješenja (Šojat, 2020). S obzirom na sve učestaliji problem anksioznih i depresivnih zaposlenika u softverskim kompanijama, te povećanom vjerojatnosti da na radnom mjestu programera osobe doživljavaju umor, sagorijevanje i stres (Graziotin i sur., 2014), cilj ovog istraživanja bio je istražiti koje odrednice predviđaju psihološku dobrobit programera. Točnije, cilj je bio istražiti ulogu emocionalne inteligencije, mračne trijade i negativnih aspekata programiranja u objašnjenju psihološke dobrobiti programera i programerki. Kako bi se to moglo ispitati, korišteni su sljedeći upitnici: Skala depresije, anksioznosti i stresa (DASS-21 – Depression, Anxiety, Stress Scale ; Lovibond i Lovibond, 1995), Schutte-ova skala (Self report emotional intelligence test, SREIT, Schutte i sur., 1998), Kratka skala mračne trijade (Short Dark Triad, Jones i Paulhus, 2014) i Upitnik negativnih aspekata programiranja (Šojat, 2020). Za potrebe ovog istraživanja sudionici su odgovarali i na pitanja koja su se odnosila na sociodemografske karakteristike, poput spola, dobi, godina radnog staža i tip tvrtke u kojoj rade (tvrtka koja razvija vlastiti proizvod ili agencija). U ovom je istraživanju sudjelovalo 92 programera i programerki. Rezultati su pokazali kako su emocionalna inteligencija i psihološka dobrobit značajno pozitivno povezane, kao i tip tvrtke u kojoj programeri rade, točnije, oni programeri koji rade u tvrtkama koje razvijaju vlastiti proizvod izvještavali su o višim razinama psihološke dobrobiti. S druge strane, negativni aspekti programiranja su značajno negativno povezani sa psihološkom dobrobiti. Nadalje, psihopatija je negativno značajno povezana sa psihološkom dobrobiti. Regresijskom analizom u koju su bile uključene emocionalna inteligencija, negativni aspekti programiranja, tip tvrtke i psihopatija objašnjeno je 43 % varijance psihološke dobrobiti, a kao najbolji prediktor pokazala se emocionalna inteligencija. Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako programeri i programerke u Hrvatskoj generalno imaju dobru sliku psihološke dobrobiti. Temeljem rezultata, različite psihoedukacije na temu emocionalne inteligencije i psihološke dobrobiti mogle bi dodatno poticati dobrobit kod populacije programera.

psihološka dobrobit, emocionalna inteligencija, programiranje, negativni aspekti programiranja

nije evidentirano