hrvatski

Muči li suvremenu Noru depresija ili budućnost književne i humanističke znanosti: emocionologija na primjeru antifeminističkog „depresivnog identiteta" Nore M. Gavrana

MUČI LI SUVREMENU NORU DEPRESIJA ILI BUDUĆNOST KNJIŽEVNE I HUMANISTIČKE ZNANOSTI: EMOCIONOLOGIJA NA PRIMJERU ANTIFEMINISTIČKOG DEPRESIVNOG IDENTITETA NORE M. GAVRANA Povijesno se uglavnom ignoriralo pitanje uloge emocija, pa se u drugoj polovini 20. st. osjećala zabrinutost zbog zanemarenosti istraživanja emocija u akademskom svijetu (Oatley, Jenkins, 2003). Povećani humanistički interes za temu emocija u svijetu pojavljuje se potkraj 1980-ih. Uvodno će biti istaknut teorijski pregled emocionologije ‒ budućnosti znanosti ‒ u humanističkom području, s naglaskom na književnu emocionologiju i istraživačke dosadašnje dosege u hrvatskoj emocionologiji (prvi okrugli stol na Festivalu povijesti Kliofest: Povijest emocija: pomodni trend ili interdisciplinarna platforma, 2015). S obzirom da podrazumijeva pitanje ekspresije, reprezentacije te recepcije emocija kao glavnih težišta u bavljenju odnosom književnog teksta i emocija u moderno doba (Brković, 2015), književna emocionologija bit će predstavljena na primjeru psihološke drame Nora danas (2005.) Mira Gavrana. Potpuno suprotno Ibsenovoj Nori (1879), Gavranova Nora danas promiče , , antifeminizam“ (Čale Feldman, 2017). Stoga će diskurzivno emocionalno uvjetovana izgradnja depresivnog identiteta Gavranove dramske protagonistkinje, Nore, biti izravno povezana s antifeminističkim kriterijem. Ibsenova Nora i Torvald ovdje će zamijeniti (emocionalne) uloge, pa ćemo kod Gavrana istražiti Noru kao antilutku, a njezina supružnika Tonija kao suvremenog lutka. Iako je I. Brković na Kliofestu (2015) emocionologiju najavila kao mainstream književnu znanost, pet godina poslije smatramo kako bi emocionologija mogla postati suvremena humanistička istraživačka paradigma, a svakako bi emocionološko čitanje teksta trebalo (p)ostati jedno od budućih temeljnih načela razumijevanja suvremene književne poetike, poglavito u svijetu masovne tehnologizacije i digitalizacije u kojemu emocije zauzimaju rubno mjesto. ENGLESKI: DOES MODERN NORA SUFFER FROM DEPRESSION OR THE FUTURE OF LITERARY AND HUMANISTIC SCIENCE: EMOTIONOLOGY ON THE EXAMPLE OF NORA M. GAVRAN'S ANTIFEMINIST DEPRESSIVE IDENTITY Historically, the question of the role of emotions has been largely ignored, so in the second half of the 20th century there was a concern about the neglect of emotion research in academia (Oatley, Jenkins, 2003). Increased humanistic interest in the topic of emotions in the world emerged in the late 1980s. The theoretical overview of emotion - the future of science - in the humanities will be introduced, with an emphasis on literary emotion and research achievements in Croatian emotion (first round table at the Kliofest History Festival: History of Emotions: Fashion Trend or Interdisciplinary Platform, 2015). Given that it involves the issue of expression, representation and reception of emotions as the main focus in dealing with the relationship of literary text and emotions in modern times (Brković, 2015), literary emotion will be presented on the example of psychological drama Nora today (2005) by Miro Gavran. In stark contrast to Ibsen's Nora (1879), Gavran's Nora today promotes "antifeminism" (Čale Feldman, 2017). Thus, the discursively emotionally conditioned construction of the depressive identity of Gavran’s dramatic protagonist, Nora, will be directly related to the antifeminist criterion. Ibsen's Nora and Torvald will swap (emotional) roles here, so we will explore Nora as an anti-puppet in Gavran, and her spouse Tony as a contemporary puppet. Although I. Brković announced emotion as a mainstream literary science at Kliofest (2015), five years later we believe that emotion could become a contemporary humanistic research paradigm, and the emotional reading of the text should certainly remain one of the future fundamental principles of understanding contemporary literary poetics, especially in a world of mass technologization and digitization in which emotions occupy a marginal place.

emocionologija ; Nora danas ; Miro Gavran ; antifeminizam ; depresivni identitet ; suvremena književna paradigma ; budućnost humanističke znanosti ; antilutka ; lutak ; Ibsen

nije evidentirano