hrvatski

Vremenski ekstremi i njihove posljedice

Čovjekov utjecaj na klimu nije bio značajan sve do početka industrijalizacije. U drugoj polovici 18. stoljeća, ljudi su počeli intenzivno mijenjati svijet oko sebe, gradeći tvornice, željeznice, ceste. Tada je započelo korištenje fosilnih goriva, čijim se izgaranjem oslobađaju velike količine stakleničkih plinova. Povećavanjem koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi površina Zemlje pojačano se zagrijava, otapa se ledeni pokrov i podiže se razina mora. Danas, zbog intenzivnih klimatskih promjena, sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih događaja (vremenskih ekstrema). Najčešći vremenski ekstremi su: temperaturni ekstremi, toplinski valovi, suše, požari, poplave, ekstremne oborine itd. Vremenski ekstremi, zbog svoje nepredvidivosti i jačine, često uzrokuju materijalne štete te mogu ugroziti ljudske živote. Cilj ovoga rada bio je provjeriti postoji li podudarnost u pojavi zaslanjenja izvora Dobrica, Dobra i Perilo, koji se nalaze u Bakarskom zaljevu, i vremenskih ekstrema. U radu su grafički prikazane veličine poput temperature zraka, količine oborina te koncentracija klorida u izvorišnoj vodi, kao izravnog pokazatelja zaslanjenosti izvora. Utvrđeno je da su se najveća zaslanjenja izvora javila 2003. i 2012. godine, odnosno u godinama u kojima su, u ljetnim mjesecima, zabilježene nadprosječno visoke temperature, toplinski valovi i ekstremne suše. Može se zaključiti da su smanjenje količine i kvalitete pitke vode posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta.

vrijeme, klima, Rossbyjevi valovi, vremenski ekstremi, klimatske promjene, zaslanjenje izvora

nije evidentirano