hrvatski

Sustav recikliranja tekstilnih ostataka i prerade u papirne i ambalažne proizvode

Unatoĉ rastućem društvenom trendu odrţivosti u tekstilnoj i modnoj industriji Europske unije, Europljani se navode da u prosjeku troše 26 kg tekstila po osobi godišnje. Navodi se da se svaki predmet koristi kratko vrijeme, što rezultira odbacivanjem 11 kg tekstila po osobi godišnje. Kako u Europi, tako i u cijelom svijetu postoji hitna potreba za smanjenjem koliĉine otpada koju generira globalna modna industrija - koja se procjenjuje na 92 milijuna tona godišnje. U Europi se poduzimaju brojne inicijative za rješavanje odrţivosti modne industrije. A tekstilna industrija je definirana kao prioritetni sektor u kojem EU moţe otvoriti put prema ugljiĉno neutralnom, kruţnom gospodarstvu. Ovim kljuĉnim izazovima moglo bi se odgovoriti izradom celuloznih vlakana od materijala dobivenih od tekstilnog otpada. Ta su vlakna biorazgradiva i stoga se smatraju ekološki odrţivijima od sintetiĉkih vlakana. TakoĊer, tekstil i odjeća izraĊena od ovih vlakana mogu se koristiti kao sirovina u procesima recikliranja na kraju svog vijeka trajanja, ĉime doprinose razvoju kruţne ekonomije. Novi pristupi recikliranja otpadnog tekstila u stalnom su razvoju. Otpadni tekstil u obliku pamuĉnih tkanina pokazuje se odrţivim izvorom celuloze za proizvodnju papira ili kao materijala za adsorpciju toksiĉnih spojeva. Cilj ovog rada je pojasniti ulogu tekstilnog otpada u kruţnoj ekonomiji kao sirovine u papirnoj i ambalaţnoj industriji.

tekstilni ostatci, utjecaj na okoliš, recikliranje, kruţno gospodarstvo

nije evidentirano