Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Neke psihosocijalne odrednice subjektivne dobrobiti osoba kasne odrasle dobi (CROSBI ID 443723)

Ocjenski rad | diplomski rad

Bešenić, Helena Neke psihosocijalne odrednice subjektivne dobrobiti osoba kasne odrasle dobi / Merkaš, Marina (mentor); Zagreb, Hrvatsko katoličko sveučilište, . 2021

Podaci o odgovornosti

Bešenić, Helena

Merkaš, Marina

hrvatski

Neke psihosocijalne odrednice subjektivne dobrobiti osoba kasne odrasle dobi

Konstrukt subjektivne dobrobiti uključuje zadovoljstvo životom, pozitivne afekte i negativne afekte (Diener, 1994) i jedan je od glavnih područja interesa pozitivne psihologije. Kasna odrasla dob popraćena je mnogim fizičkim i psihološkim promjenama koje, između ostalog, potencijalno mogu biti povezane i doprinositi objašnjenju konstrukta subjektivne dobrobiti. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos socijalne podrške, usamljenosti, religioznosti, straha od smrti, zdravlja i sociodemografskih čimbenika sa subjektivnom dobrobiti kod osoba kasne odrasle dobi. Istraživanje je provedeno na 83 sudionika kasne odrasle dobi (73% su žene) od kojih dio živi u domu za starije. U istraživanju je korištena Skala zadovoljstva životom (Diener, Emmons, Larsen i Griffin, 1985), Skala pozitivnih i negativnih afekata (Watson, Clark i Tellegen, 1988), Upitnik religioznosti (Ljubotina, 2004), Multidimenzionalna skala percipirane socijalne podrške (Zimet, Dahlem, Zimet i Farley, 1988), Skala straha od smrti (Templer, 1970), UCLA Skala usamljenosti (Russell, 1996), Kratka verzija upitnika samoprocjene fizičkog zdravlja (Marsh, Martin i Jackson, 2010) te pitanja o sociodemografskim obilježjima sudionika. Dobivena je pozitivna povezanost zadovoljstva životom sa zdravljem i socijalnom podrškom te negativna povezanost zadovoljstva životom s usamljenošću i dobi. Pozitivni afekti nisu se pokazali povezanima ni sa jednom od prediktorskih varijabli, dok su negativni afekti pozitivno povezani s usamljenošću i strahom od smrti, a negativno su povezani sa socijalnom podrškom. Rezultati višestruke regresijske analize pokazali su da socijalna podrška, zdravlje i usamljenost značajno pridonose objašnjenju zadovoljstva životom. Objašnjenju pozitivnih afekata značajno ne doprinosi niti jedan ispitani prediktor te objašnjenju negativnih afekata doprinose socijalna podrška i strah od smrti.

pozitivna psihologija, subjektivna dobrobit, kasna odrasla dob

nije evidentirano

engleski

Some psychosocial determinants of subjective well-being in late adulthood

nije evidentirano

positive psychology, well-being, late adulthood

nije evidentirano

Podaci o izdanju

66

27.09.2021.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Hrvatsko katoličko sveučilište

Zagreb

Povezanost rada

Psihologija