hrvatski

Nacrt za Hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika

"Hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika" zamišljen je prije nekoliko godina u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao jedan od dugoročnih institutskih projekata. Navedeni je rječnik prvenstveno rječnik književnoga jezika jer se temelji na pisanim izvorima. Ovaj bi rječnik imao upoznati najširu hrvatsku kulturnu javnost s jezikom onoga dijela stare i najstarije hrvatske pismenosti i književnosti koja je - u okvirima tropismene i trojezične hrvatske kulture - nastajala za potrebe najširih slojeva društva na hrvatskome narodnom jeziku, a zapisana je trima pismima: glagoljicom, latinicom i ćirilicom zapadnoga tipa (bosančicom). Zamišljeno je da se u prvoj fazi rada na navedenome rječniku kao izvori upotrijebe samo već objavljeni tekstovi, publicirani u znanstvenim i stručnim publikacijama i (uz suglasnost priređivača) oni što su priređeni za tisak. Međutim, objavljen je (odnosno priređen za tisak) tek manji dio pisane hrvatske baštine. A skupljanje građe za rječnik iz rukopisnih kodeksa i inkunabula zbog nedostatka znanstvenih kadrova, prikladnoga radnog prostora i materijalnih sredstava zasad ne dolazi u obzir. Ovaj bi rječnik imao pokazati jedinstvenost jezika najstarije hrvatske pismenosti i književnosti, posebno na razini književnojezičnog izražavanja: premda pisan trima pismima, to je jedan hrvatski jezik. Rječnik taj jezik treba približiti suvremenom korisniku u njegovu poniranju u vlastitu nacionalnu prošlost time što će mu učiniti dostupnima najstarije jezične spomenike. Konkordancije izvora imale bi poslužiti kao baza podataka za izradu nacionalnoga jezičnopovijesnoga korpusa, koji bi se postupno dopunjavao novim transkripcijama starohrvatskih tekstova.

obrazloženje projekta; načela uspostave i primjene kratica izvora; popis izvora; glavna načela obrade; izbor izvora; grafija; dijelovi leksikografskog članka; natuknica; potvrde; posebnosti obrade po vrstama riječi; tehnika obrade

nije evidentirano