hrvatski

Ima li cjepiva za sve? Determinante javne percepcije pravednosti i transparentnosti distribucije cjepiva protiv COVID-19 bolesti

U situaciji oskudnih medicinskih resursa, kao što je slučaj cjepiva protiv COVID-19 bolesti, javno zdravstvo fokusira se na razvoj alokacijskih strategija koje će biti učinkovite u smanjivanju intenziteta širenja zaraze, ali i pravedne u distribuciji (Yi i Marathe, 2015). COVAX program, koji obuhvaća 189 država i čiji je cilj bio ubrzati razvoj i proizvodnju cjepiva protiv COVID-19 bolesti te osigurati pravednu distribuciju svim zemljama svijeta, pokazuje kako pravednost u distribuciji cjepiva nailazi na niz prepreka čime se dodatno produbljuje pitanje nedostatne globalne solidarnosti. Pokazatelji procijepljenosti ukazuju da pristup cjepivu nije jednak za sve zemlje te da siromašne zemlje značajno zaostaju u pokušaju da procijepe svoje stanovništvo, što znači i veću smrtnost te njihov dalji ekonomski pad i zaostajanje. S druge strane, zemlje s visokim prihodima, koje broje oko 13% svjetske populacije, naručile su više od polovice planiranih cjepiva, 53% (Rutschman, 2021) te se procjenjuje kako će u nekim od zemalja s niskim prihodima procijepljenost biti postignuta tek nakon 2023. godine (Cioffi i Cioffi, 2021). Osim toga, počeci organiziranog cijepljenja u mnogim državama dijelom su negativno odjeknuli u javnosti kroz medijsko ukazivanje na sporadične nejednakosti unutar samih zemalja, odnosno postojanje manjih privilegiranih skupina („cijepljenje preko reda“). Pitanje pravedne i transparentne distribucije cjepiva među državama, kao i unutar država, bitan je element otpornosti društava na pandemiju bolesti COVID-19 jer je nepravedna distribucija generator sukoba i podjela u i među društvima, čime se dodatno produbljuje društveno nepovjerenje te se otežava adekvatna borba s pandemijom. Stoga je cilj ovoga rada istražiti javnu percepciju pravednosti i transparentnosti kada je u pitanju distribucija i organizacija cijepljenja kao element koji doprinosi otpornosti zdravstvenog sustava, ali i društva u cjelini. Istraživanje je provedeno u sklopu HRZZ projekta „Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES“ tijekom veljače, ožujka i dijela travnja 2021. godine na panel uzorku opće populacije (N = 700, punoljetni stanovnici RH). U radu će se istražiti sociodemografske (spol, dob, obrazovanje) i socioekonomske (klasni položaj, radni status) odrednice, kao i druge determinante (povjerenje u institucije koje upravljaju pandemijom, namjera cijepljenja protiv COVID-19 bolesti) javne percepcije pravednosti raspodjele cjepiva

COVID-19 ; cijepljenje ; nejednakosti ; pravedna distribucija

nije evidentirano