hrvatski

Kada dom postane škola - roditeljska i učenička perspektiva

Zahtjevi za promjenom i prilagodbom koje je pred društvo i pojedinca donijela krizna situacija vezana uz COVID19 epidemiju rezultirali su značajnim promjenama i u školskom sustavu. Temeljna promjena odnosi se na uvođenje nastave na daljinu kao temeljnog oblika školovanja. Školsko okruženje preselilo se u obiteljski dom i postavilo nove zahtjeve pred učenike, učitelje ali i roditelje. Jedan od njih je i prilagodba svih subjekata na nastavu na daljinu koja zahtjeva od učenika velik stupanj samostalnosti. No, učenici u razrednoj nastavi nisu uvijek dovoljno kompetentni samostalno odgovoriti na postavljene zadatke, stoga je pomoć i uključenost roditelja nužna. Prilagodba na novonastalu situaciju, kontrola stresa, koordiniranje individualnih i obiteljskih obveza zajedno s novom i zahtjevnijom ulogom roditelja/učitelja, roditeljima nesumnjivo predstavlja veliki izazov. U prvom dijelu istraživanja fokus našega promišljanja usmjeren je na ispitivanje iskustava roditelja kao "zamjenskih" učitelja. Iskustva roditelja utvrđena su putem ispitivanja roditeljskog zadovoljstva, stupnja uključenosti, procjene samostalnosti djeteta i procjenu razine osobne opterećenosti. Rezultati navode kako su utvrđene razlike u iskustvima vezanim uz broj djece u obitelji kao i razreda koje dijete pohađa. Veća uključenost i opterećenost dokazana je u početnim razredima razredne nastave, a manja u završnim i proporcionalna je roditeljskom doživljaju učeničke samostalnosti. U drugom dijelu istraživanja ispitivana su iskustva učenika predmetne nastave osnovne škole koja su utvrđena kroz učeničko zadovoljstvo, stupanj samostalnosti i potrebne pomoći te stupanj opterećenosti. Potvrđene su razlike vezane uz spol pri čemu učenici imaju doživljaj veće opterećenosti i manje su samostalni od učenica. Učenici s lošijim općim uspjehom manje su samostalni i trebaju veću pomoć. Veću opterećenost nastavom doživljavaju učenici završnih razreda (sedmih i osmih) za razliku od ostalih učenika predmetne nastave. Dokazano je da učenici iz mnogobrojnih obitelji znatno lošije procjenjuju svoje materijalne i prostorne uvjete rada. U zaključnim razmatranjima ističe se važnost fleksibilnosti i moć povratne informacije učitelja, važnost procjene opterećenja učenika nastavom, uvažavanje didaktičkog principa primjerenosti zadaće dobi učenika, dok se kao poseban pedagoški izazov u nastavi na daljinu izdvaja razvoj samostalnosti učenika.

nastava na daljinu, učitelj, roditelj, COVID19, učenik, opterećenost

nije evidentirano