hrvatski

Rudarski radovi i utjecaj na potrese

Snažni potres u Banovini krajem 2020. godine pokrenuo je niz pitanja o uzrocima istog, tj. imaju li razorni učinci potresa vezu s rudarskim aktivnostima u podzemlju koji se obavljaju u svrhu istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Pri tome se najčešće spominje tzv. hidrauličko frakturiranje ležišnih stijena koje se dovodi u vezi s velikim operacijama frakturiranja nekonvencionalnih ležišta u SAD-u. Nadalje, takvim razmišljanjima su pridonijele i pojave površinskih deformacija (pukotina, vrtača, klizišta) nakon potresa. Hidrauličko frakturiranje je jedna od metoda stimulacija ležišta ugljikovodika kojom se povećava indeks produktivnosti ležišta kreiranjem višestruko propusne pukotine u odnosu na propusnost ležišta te je dužnost inženjera i znanstvenika da obrazlože i dokažu nepostojanje veze između takvih aktivnosti i razornog potresa. Poglavito sada kad se preispituje budućnost naftno-plinskog inženjerstva s obzirom na zeleni plan Europske unije. Cilj ovog izlaganja je približiti javnosti ulogu naftno-geološkog inženjerstva u cilju povećanja energetske neovisnosti Republike Hrvatske i novim prilikama u započetoj energetskoj tranziciji uz minimalni utjecaj na okoliš i promjene u podzemlju.

rudarski radovi, potresi, hidrauličko frakturiranje

nije evidentirano