hrvatski

Djelovanje i značenje Stanka Vraza u kontekstu hrvatske preporodne folkloristike

U prvoj polovici 19. stoljeća u hrvatskoj se književnosti sve više ističe potreba za sakupljanjem i objavljivanjem narodne poezije pa sukladno tomu počinje organiziranije sakupljanje narodnoga stvaralaštva i zapisivanje narodnih običaja. Već u prvim brojevima Danice horvatske, slavonske i dalmatinske Ljudevit Gaj počinje objavljivati tekstove, hrvatskih i inozemnih autora koji na različite načine ističu ljepotu slavenskih narodnih pjesama i pozivaju na njihovo organizirano sabiranje. Mnogi su se hrvatski preporoditelji odazvali tomu pozivu tražeći i pronalazeći u narodnoj poeziji izravnu vezu s hrvatskim narodom i hrvatskim jezikom. Iako svaki od njih na svoj način pridonosi razvoju hrvatske folkloristike, u godinama kada se folkloristika tek pokušavala utemeljiti i teorijski opisati kao zasebna istraživačka disciplina, posebno se ističe uloga i važnost najpoznatijeg „hrvatskog Slovenca“, gorljivog sakupljača narodnoga blaga, kritičara i jednog od prvih folklornih teoretičara – Stanka Vraza.

sakupljanje narodnoga blaga, Stanko Vraz, narodne pjesme i napjevi

nije evidentirano