hrvatski

Gradivo Državnog arhiva u Rijeci kao temelj njegovih kulturnih projekata - primjer darovnice Fausta Vrančića bratu Kazimiru (Cremona, 1609.)

Državni arhiv u Rijeci svojom se bogatom i gotovo stoljeće dugom nakladničkom, izložbenom i kulturnom djelatnošću afirmirao kao jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Rijeci i Hrvatskoj. Postavljene su brojne izložbe s arhivskom, povijesnom, kulturnom, književnom i likovnom tematikom, organizirani su znanstveni skupovi, okrugli stolovi, tribine i predstavljanja knjiga, što je DARI svrstalo u samo središte kulturnih zbivanja o čemu svjedoče i zapaženi medijski odjeci. Jedan od najznačajnijih primjera djelatnosti prikupljanja arhivskog gradiva u toj ustanovi jest preuzimanje obiteljskog arhivskog gradiva plemenite obitelj Draganić Vrančić iz Pirovca, čije je postojanje u rasponu od sedam stoljeća presudno utjecalo na hrvatsku političku, gospodarsku, kulturnu i znanstvenu povijest. U DARI je 11. ožujka 2010. godine održana donatorska konferencija na kojoj je gospođa Vesna pl. Draganić Vrus iz Opatije toj instituciji poklonila arhiv plemenite obitelji Draganić Vrančić iz Pirovca iz razdoblja od 16. do 20. stoljeća. Kao rezultat znanstvenog istraživanja gradiva iz fonda obitelji Draganić Vrančić, u DARI je u travnju 2017. godine, o 400. obljetnici Vrančićeve smrti, realiziran jedan od najznačajnijih kulturnih projekata - izložba Pogled u oporuku Fausta Vrančića (1551.-1617.), autorice dr. sc. Ive Kurelac. Tom je prigodom prvi put izložena i Faustova darovnica bratu Kazimiru o kojoj je riječ u ovome izlaganju. Darovnica Fausta Vrančića bratu Kazimiru, sastavljena 6. ožujka 1609. u Cremoni, zasigurno je jedan od važnijih dokumenata pohranjenih u DARI. Unatoč tome, Faustova darovnica dosada nije bila predmetom znanstvenog istraživanja te će se stoga u ovome izlaganju po prvi put analizirati. Riječ je o privatnopravnom dokumentu, izuzetno važnom za poznavanje završnog razdoblja života Fausta Vrančića koje je uslijedilo nakon 1605. godine i potrajalo sve do njegove smrti 20. siječnja 1617. Sadržajna analiza darovnice otkriva dosad nepoznate biografske podatke o Vrančiću, pa tako iz nje doznajemo gdje je Faust živio tijekom svojeg boravka u Cremoni, koje je crkveno ime za sebe odabrao, s kime je iz crkvenog kruga bio u kontaktu, te na koji je način nastavio održavati veze s rodnim Šibenikom. Osim što darovnica donosi nove detalje o razmjerno slabo istraženoj tzv. barnabitskoj fazi Vrančićeva života, o njegovom redovništvu i crkvenom djelovanju, taj dokument nadopunja dosadašnja saznanja o imovinsko-pravnim odnosima između članova Faustove najuže obitelji. Cilj ovoga istraživanja jest, među ostalim, posredno ukazati javnosti na kulturno-povijesnu vrijednost arhivskog gradiva koje se čuva u DARI kao i na doprinos te institucije očuvanju bogate hrvatske kulturne baštine.

Faust Vrančić, Kazimir Vrančić, darovnica, Cremona, Državni arhiv rijeka, historiografija

nije evidentirano