hrvatski

PRIMJENA FOTOMETRIJE PRI ODREĐIVANJU MASENE KONCENTRACIJE ČESTICA TERMIČKI MODIFICIRANOG TVRDOG DRVA

Drvna prašina tvrdih vrsta drva klasificirana je kao karcinogena tvar prema Direktivi (EU) 2017/2398 o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. Termičkom modifikacijom drvu se mijenjaju mehanička svojstava i općenito smanjuje čvrstoća te se ono još više usitnjava pri obradi negoli netretirano tvrdo drvo. Cilj rada je određivanje učinkovitosti fotometrijske metode i dobivanje korekcijskog faktora za primjenu u određivanju masene koncentracije inhalabilne drvne prašine suhog tvrdog termički modificiranog drva. Termički modificirana jasenovina dobivena je postupkom sušenja na temperaturi od 90 °C do 126 °C, termičkom obradom u trajanju 20 sati na temperaturi 126 °C do 205 °C te postepenim hlađenjem tijekom 3 sata. Drveni obratci su obrađivanji kružnom pilom i rubnim profilerom. Optički uređaj Split 2 (SKC) na ulazu ima postavljen IOM držač filtra za sakupljaje inhalabilne frakcije i priključen je na Casella pumpu podešenu na protok zraka 2 L/min. Korekcijski faktor 1, 2 za fotometrijsko određivanje masene koncentracije prašine modificiranog tvrdog drva izračunat je omjerom masenih koncentracija dobivenih gravimetrijski i fotometrijski iz srednje vrijednosti 10 ponavljanja uzorkovanja. Pored istih radnih strojeva gravimetrijskom metodom dobivena je niska masena koncentracija inhalabilne prašine od 1, 273 mg/m3. Dosadašnja istraživanja pokazala su kako je bolja učinkovitost optičke metode pri nižim masenim koncentracijama inhalabilne frakcije i da je najbolja osjetljivost optike pri uzorkovanju čestica veličine 0, 6 µm pri ujednačenoj zaprašenosti. Poznato je da su najbolja slaganja rezultata gravimetrijske i fotometrijske metode za inhalabilnu frakciju (korekcijski faktor približno 1) dobivena za čestice veličine do 10 µm. Dosadašnjim istraživanjima korekcijskog faktora netretirane hrastovine i bukovine dobiveni su veći korekcijski faktori 2-3 za istu mehaničku obradu pa bi trebalo ispitati pretpostavku da obradom termički modificiranog tvrdog drva nastaje veći udio respirabilne frakcije u inhalabilnoj, što je uzrok boljoj učinkovitosti optičke metode. Učinkovitost fotometrijske metode uglavnom ovisi o sadržaju vode u drvu, vrsti drva i mehaničkoj obradi. Međutim, rezultati impliciraju na značajan utjecaj i veličine čestice koje prevladavaju u relativno niskoj koncentraciji. Općenito, fotometrijska metoda se preporučuje primjenjivati uz prethodno dobiveni korekijski faktor za specifične radne uvjete.

korekcijski faktor ; optički uređaj ; drvna prašina

nije evidentirano