hrvatski

Drvenaste vrste za jestivi krajobraz

Nagla i neprekinuta urbanizacija uzrok je mnogim problemima povezanim sa degradacijom okoliša, gubitkom staništa za životinje, manjkom osjećaja zajedništva te udaljavanjem ljudi od prirode. Jednood rješenja je uspostavljanje jestivog krajobraza tj. uvođenje jestivih biljnih vrsta u životni prostor ljudi. Proizvodnja hrane oduvijek je bila dio svakodnevnog životnog prostora ljudi, no urbanizacijom ona se udaljava. Razvoj gradova ostavlja proizvodnju hrane na ruralnim područjima, a industrijskom revolucijom ona se mehanizira. Iako se već tada prepoznao problem neodrživosti takvog načina razvoja, ideje i poboljšanja nisu zaživjela. U novije vrijeme jestivi krajobraz moderan je koncept te se ostvaruje u gotovo svakom gradu. Neki gradovi idu korak dalje, pa uspostavljaju jestive prostore na frekventnim mjestima prolaska i okupljanja građana. Istraženo je koliko je postojećih drvenastih biljnih vrsta iz Splita i Zagreba jestivo, na primjeru nasumično odabranih gradskih četvrti. Jestivost podrazumijeva sigurnu konzumaciju za ljude i za životinje koje najčešće nastanjuju urbane prostore. Svaka prisutna vrsta vrednovala se na temelju količine njenih konzumenata, a za vrste sa najviše konzumenata definirana je otpornost na urbane uvjete. Rezultati iz grada Zagreba, četvrti Ferenščica, pokazuju da su najpogodnije vrste Acer pseudoplatanus, Prunus cerasifera, Prunus avium, Acer saccharinum, Quercus rubra, Prunus cerasifera nigra, Acer ginnala, Malus purpurea, Prunus domestica ssp Insititia i Pyrus communis. U Splitskoj četvrti 'Split-3', kao pogodne vrste izdvojene su Celtis australis, Acer negundo, Prunus amygdalus, Punica granatum, Eriobotrya japonica, Elaeagnus angustifolia, Prunus cerasifera 'Pissardii' te Ceratonia siliqua.

jestivi krajobraz, pogodne vrste, drvenaste jestive vrste, održiva opskrba hranom

nije evidentirano