hrvatski

Inventarizacija bioloških vrijednosti Posebnog ornitološkog rezervata Palud – Palù - fitoplankton, zooplankton i makrozoobentos

Važnost očuvanja močvare Palud i ostalih slanih močvara je višestruka: 1. Apsorbiraju vodu i energiju valova nakon nevremena te smanjuju materijalnu štetu ; (ii) filtriraju višak hranjivih i toksičnih tvari te pobljšavaju kvalitetu vode okolnih ekosustava ; (iii) pružaju važno stanište i gnijezdilište raznim pticama močvaricama ; (iv) skladište ugljik i ublažavaju utjecaj klimatskih promjena. 2. Dotok slane vode i otjecanje vode iz močvare bitni su regulatori koncentracije hranjivih tvari i sestona (suspendirana organska tvar, alge i planktonti < 50 µm) te drastičnih promjena u biocenozi močvare, posebno u njegovoj fito- i zooplanktonskoj komponenti.3. U sastavu zajednice fitoplanktona dominantna je mala penatna vrsta dijatomeje Staurosira construens koja najčešće naseljava makrofitsku vegetaciju, ali se redovito pojavljuje i u fitoplanktonu močvarnih, plitkih vodenih ekosustava. Prisutnost morskih taksona, poput roda Chaetoceros, na postaji P1 ukazuje na pojačan utjecaj mora na trenutni sastav fitoplanktonske zajednice koji je potrebno detaljnije ispitati redovitim uzorkovanjima. U sastavu zooplanktona dominira kolnjak Brachionus plicatilis, koji obilježava zaslanjena vodena staništa, koja nažalost u Hrvatskoj nisu posebno istražena stoga je ovo prvi nalaz brojne populacije ove vrste u Hrvatskoj. Potrebna su detaljnija istraživanja koja bi uz zooplankton obuhvatila obraštaj na biljnoj vegetaciji (epifiton) kako bi se utvrdile dodatne mikroskopske vrste koje tu obitavaju. Važnost ove komponentne u biocenozi Paluda treba obavezno uzeti u obzir, jer su broji predstavnici zooplanktona, kao i epifitona filtratori, koji se hrane detritusom i fitoplanktonom te time smanjuju organsku opterećenost ovog specifičnog vodenog tijela. 5. Sastav faune makrozoobentosa odražava stupnjeviti prijelaz iz morskog u bočati ekosustav, kao i gradijent morskog utjecaja te uvelike ovisi o sastavu močvarnog supstrata. Također, homogeni muljni sediment sredine jezera i uz sastojine emerznih makrofita pokazao se kao posebno značajno stanište (hrana, zaklon) za bentoske i (semi)planktonske rakove ljuskare (Ostracoda), koji veličinski ne pripadaju makrozoobentosu. 6. Provedena dva uzorkovanja u ljetnom razdoblju ukazuju da se radi o ekosustavu s vrlo frekventnim promjenama abiotičkih i biotičkih čimbenika, stoga bi za cjelovitu sliku i procjenu nultog stanja trebalo provesti interdisciplinarno jednogodišnje istraživanje koje bi utvrdilo postojeće interakcije, te omogućilo donošenje ciljanih mjera zaštite staništa i metoda restauracije ekosustava. The importance of preserving the Palud salt marsh (Istria, Croatia), and similar habitats is multiple: (i) absorb water and wave energy after storms and reduce material damage ; (ii) filter nutrients and toxic substances ; (iii) provide important habitat and nesting area to various wetland birds ; (iv) store carbon and mitigate the impact of climate changes. The inflow of salt water and the outflow of water from the wetland are important regulators of the concentration of nutrients and seston (suspended organic matter, algae and plankton <50 µm) and drastic changes in the biocenosis of the wetland, especially in its phyto- and zooplankton components. The phytoplankton community is dominated by the small penate diatomaceous species Staurosira construens, which most often inhabits macrophytic vegetation, but also regularly appears in the phytoplankton of wetland, and shallow aquatic ecosystems. The presence of marine taxa, such as the genus Chaetoceros, indicates an increased influence of the salt water on the current composition of the phytoplankton. The composition of zooplankton is dominated by the rotifer Brachionus plicatilis, which is characterized for brackish habitats, and unfortunately have not been specifically studied in Croatia, so this is the first finding of a numerous population of this species in Croatia. The composition of macrozoobenthos reflects the gradual transition from marine to brackish ecosystem, as well as the impact of salinity and composition of the substrate. Also, the homogeneous silty sediment in the middle of the marsh and along the stands of emergent macrophytes was likely important habitat (food, shelter) for benthic and (semi) planktonic crustaceans (Ostracoda). Two summer sampling occasions indicate that this is an ecosystem with very frequent changes of abiotic and biotic factors. Interdisciplinary one-year study should be conducted to determine the existing interactions and provide more exact insight in ecosystem functioning. Furthermore, comprehensive approach would suggest adequate protection measures and ecosystem restoration methods.

Staurosira construens ; Brachionus plicatilis ; Copepoda ; Ostracoda ; Chironomidae ličinke ; konduktivitet/salinitet

nije evidentirano