hrvatski

Dinamika i razdoblje cvatnje sorata šljive

U Republici Hrvatskoj šljiva zauzima drugo mjesto kod voćaka po površinama i proizvodnji plodova. Sorte šljiva zastupljene u hrvatskim voćnjacima često su tržišno neatraktivne ili su osjetljive na virus šarke te je njihova proizvodnja i plasman plodova nekonkurentan. Cvatnja je važna fenofaza kojoj treba posvetiti posebnu pozornost u nasadima, jer ona izravno i neizravno utječe na urod. Zbog klimatskih promjena voćke su tijekom cvatnje izložene povećanom riziku stradavanja cvjetova od nepogoda (mraz, suša, vjetar i sl.). Istraživanje je provedeno u pokusnome nasadu šljiva na pokušalištu “Jazbina” Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom proljeća 2020. godine. U radu su istraživane dinamika i razdoblje cvatnje 7 sorata šljive 'Haganta', 'Toptaste', 'Topgigant', 'Topfive', 'Topfirst', 'Jojo', i 'Elena' cijepljenih na podlozi WaxWa. Za određivanje fenofaze cvatnje koristila se BBCH skala pri čemu se utvrdio početak cvatnje i puna cvatnja. Za izračun potrebnih suma toplinskih jedinica od mirovanja do fenofaze cvatnje korišteni su podaci obližnje meteorološke postaje. Sorte su se razlikovale po vremenu od početka do pune cvatnje. Utvrđeno je kako od istraživanih sorti najranije kreće Haganta (16.03.) dok je najkasnije s cvatnjom započela Topgigant (24.03.). Tijekom 2020. godine neposredno nakon pune cvatnje zabilježene su niske temperature koje su prouzročile smrzavanje cvjetova.

šljiva, cvatnja, Jazbina, BBCH skala, WaxWa

nije evidentirano