hrvatski

Državne narudžbe u opusu Ivana Tišova - radovi za sakralne i javne građevine

Ključan segment opusa slikara Ivana Tišova čine radovi izvedeni pod pokroviteljstvom Odjela za bogoštovlje i nastavu hrvatske Zemaljske vlade. Malo je koji hrvatski umjetnik toga doba uspio realizirati tako velik broj javnih narudžbi, što mu je na prvom mjestu omogućila okolnost da je bio učenik Obrtne škole i stipendist vlade koja mu je omogućila školovanje u Beču i Münchenu, kao i bliski odnos s prvim hrvatskim povjesničarem umjetnosti Isom Kršnjavim. Nakon dolaska Kršnjavoga na čelo Odjela za bogoštovlje i nastavu 1891. započinje razdoblje velikih ulaganja u izgradnju i obnovu građevina iz svih njegovih resora, koja će se nastaviti i nakon Kršnjavijeva odstupanja s mjesta predstojnika 1896., sve do Prvoga svjetskog rata. Najvažniji radovi Ivana Tišova u javnim zgradama u Zagrebu izvedeni su za Zlatnu dvoranu palače Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10, zatim za foaje Hrvatskog narodnog kazališta te profesorsku čitaonicu stare zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Zemaljskog arhiva. Tišov je izradio iznimno velik broj sakralnih kompozicija za vjerske zajednice u Hrvatskoj. Za grkokatoličku crkvu slikao je ikonostas i kompozicije u katedrali u Križevcima te kompozicije na zidovima grkokatoličke crkve u Zagrebu. Za pravoslavnu crkvu slikao je ikonostase za Korenicu, Požegu, Veliki Pašijan, Dragotinu, Pačetin i Zagreb, (gimnazijska kapela), te zidne kompozicije i vjerojatno dio ikonostasa crkve u Bjelovaru. Tišov je autor niza slika za rimokatoličku crkvu. Njegova se djela mogu naći u nadbiskupskom dvoru u Đakovu i Zagrebu, te u crkvama u Remetincu, Stražemanu, Antunovcu, Međuriću, Svetoj Mariji na Dolcu i drugdje.

Ivan Tišov, slikarstvo, akademizam, secesija, javna arhitektura, oltarne pale, ikonostasi

nije evidentirano