hrvatski

VASKULARNA FLORA PARKA MAKSIMIRA

S ciljem utvrđivanja biljne raznolikosti urbanog zagrebačkog parka Maksimira, floristički je istraženo oko 316 ha njegove površine (bez Zoološkog vrta). Istraživanja su provođena kroz više vegetacijskih sezona tijekom razdoblja 2002. – 2008, a obuhvaćala su standardne metode florističkih istraživanja (geokodiranje lokacija, identifikacija i determinacija biljaka, fotodokumentacija i / ili herbariziranje, nomenklaturno usklađivanje biljnog nazivlja prema bazi Flora Croatica, utvrđivanje popisa zabilježenih svojti i njihove florističke analize). Ukupno je zabilježeno 398 svojti vaskularnih biljaka. Većina identificiranih svojti pripadala je porodicama Poaceae (8, 4%), Asteraceae (7, 5%), Fabaceae (5, 9%), Lamiaceae (5, 8%) i Rosaceae (4, 7%). U spektru životnih oblika dominirali su hemikriptofiti (225 svojti), brojni su bili i terofiti (109 svojti), zatim su slijedili fanerofiti (50 svojti), geofiti (45 svojti), hamaefiti (14 svojti) i hidrofiti (11 svojti). Fitogeografska analiza pokazala je da u flori Maksimira prevladava euro-azijski geoelement (32, 5%), zatim kozmopolitske biljke (27, 7%) te europski geoelement (11, 5%). Nešto su manje bile zastupljene biljke južnoeuropskog (9, 0%), cirkum-holartičkog (7, 3%) i srednjoeuropskog geoelementa (4, 2%). S malim udjelom su bili zastupljeni sredozemni (2, 0%), istočnoeuropsko - pontski (0, 9%), atlantski (0, 4%), jugoistočno Europski (0, 4%) i ilirsko- balkanski (0, 2%) geoelement. Neofiti su bili zastupljeni sa 17 svojti, a većina njih pripadaju invazivnim stranim vrstama. Četiri biljne vrste (Lilium martagon, Alopecurus geniculatus, Carex vesicaria i Glyceria fluitans) pripadale su u kategoriju VU prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Zbog činjenice da je od provedenog istraživanog razdoblja prošlo više od 10 godina, rezultati su uspoređeni s trenutačnim statusom zaštićenih i ugroženih biljaka Hrvatske te s kasnijim istraživanjima invazivnih biljaka parka. Dobiveni rezultati ukazuju na značajan doprinos florističkog bogatstva parka Maksimira ukupnoj urbanoj biljnoj raznolikosti grada Zagreba. Zabilježeni udio alohtonih biljaka (3.7%) je relativno malen, ali s obzirom na brojnost nekih invazivnih svojti unutar parka, potreban je njihov stalan nadzor, kontrola i uklanjanje.

grad Zagreb, urbana biljna raznolikost, autohtone biljke, alohtone biljke

nije evidentirano

engleski

VASCULAR FLORA OF THE PARK MAKSIMIR

S ciljem utvrđivanja biljne raznolikosti urbanog zagrebačkog parka Maksimira, floristički je istraženo oko 316 ha njegove površine (bez Zoološkog vrta). Istraživanja su provođena kroz više vegetacijskih sezona tijekom razdoblja 2002. – 2008, a obuhvaćala su standardne metode florističkih istraživanja (geokodiranje lokacija, identifikacija i determinacija biljaka, fotodokumentacija i / ili herbariziranje, nomenklaturno usklađivanje biljnog nazivlja prema bazi Flora Croatica, utvrđivanje popisa zabilježenih svojti i njihove florističke analize). Ukupno je zabilježeno 398 svojti vaskularnih biljaka. Većina identificiranih svojti pripadala je porodicama Poaceae (8, 4%), Asteraceae (7, 5%), Fabaceae (5, 9%), Lamiaceae (5, 8%) i Rosaceae (4, 7%). U spektru životnih oblika dominirali su hemikriptofiti (225 svojti), brojni su bili i terofiti (109 svojti), zatim su slijedili fanerofiti (50 svojti), geofiti (45 svojti), hamaefiti (14 svojti) i hidrofiti (11 svojti). Fitogeografska analiza pokazala je da u flori Maksimira prevladava euro-azijski geoelement (32, 5%), zatim kozmopolitske biljke (27, 7%) te europski geoelement (11, 5%). Nešto su manje bile zastupljene biljke južnoeuropskog (9, 0%), cirkum-holartičkog (7, 3%) i srednjoeuropskog geoelementa (4, 2%). S malim udjelom su bili zastupljeni sredozemni (2, 0%), istočnoeuropsko - pontski (0, 9%), atlantski (0, 4%), jugoistočno Europski (0, 4%) i ilirsko- balkanski (0, 2%) geoelement. Neofiti su bili zastupljeni sa 17 svojti, a većina njih pripadaju invazivnim stranim vrstama. Četiri biljne vrste (Lilium martagon, Alopecurus geniculatus, Carex vesicaria i Glyceria fluitans) pripadale su u kategoriju VU prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Zbog činjenice da je od provedenog istraživanog razdoblja prošlo više od 10 godina, rezultati su uspoređeni s trenutačnim statusom zaštićenih i ugroženih biljaka Hrvatske te s kasnijim istraživanjima invazivnih biljaka parka. Dobiveni rezultati ukazuju na značajan doprinos florističkog bogatstva parka Maksimira ukupnoj urbanoj biljnoj raznolikosti grada Zagreba. Zabilježeni udio alohtonih biljaka (3.7%) je relativno malen, ali s obzirom na brojnost nekih invazivnih svojti unutar parka, potreban je njihov stalan nadzor, kontrola i uklanjanje.

city of Zagreb, urban plant diversity, native plants, alien plants

nije evidentirano