hrvatski

Analiza hidrokemijskih indikatora zaslanjenja na primjeru priobalnog krškog vodonosnika na području Zadra

Korištenje podzemnih voda iz vodonosnika je zahtjevno, a pogotovo u krškim priobalnim vodonosnicima koji su podložni prodoru slane morske vode. Kvaliteta podzemne vode ovisi o kemijskim i izotopskim parametrima, a predmet je istraživanja u mnogim znanstvenim i stručnim studijama. Najčešće korišteni pokazatelji slanosti su koncentracije klorida i sulfata te vrijednost električne vodljivosti. Koncentracije klorida i sulfata veće od 150 mg/l i vrijednosti električne vodljivosti veće od 1 mS/cm, obično se uzimaju kao ograničenja kada je obalni vodonosnik pod utjecajem zaslanjivanja [1]. Sredozemna morska voda karakterizira slanost od 40 g/l [2]. Mala povećanja natrijevog klorida u podzemnoj vodi u blizini obale mogu ukazivati na kretanje zone miješanja slane i slatke vode prema unutrašnjosti vodonosnika, što je aktivan proces potaknut promjenama u hidrološkom sustavu. Ne postoji oštra granica miješanja mora i slatke vode, ali postoje zone miješanja čiji položaji i veličine ovise o hidrauličkom gradijentu i geološkoj strukturi vodonosnika te ostalim čimbenicima koji mogu doprinijeti kretanju zone u dublje dijelove priobalja. Monitoring i detekcija slane morske vode u obalne karbonatne vodonosnike u Hrvatskoj jedna je od mjera upravljanja vodama kojima se pokušava na vrijeme primijetiti povećanje saliniteta na lokalitetima obuhvaćenim za javnu vodoopskrbu. Na primjeru priobalnog vodonosnika u Hrvatskoj, nazvanog Bokanjac- Poličnik, prikazat će se analiza hidrokemijskih pokazatelja koji se koriste za otkrivanje prodora morske vode u krške priobalne vodonosnike. Na spomenutom području nalaze se vodni objekti, odnosno izvorišta koja su obuhvaćena u javnoj vodoopskrbi grada Zadra i okolice, a susreću se s problemom zaslanjenja zbog povećane eksploatacije tijekom ljetnih mjeseci. Osim toga, zaslanjenju doprinose i klimatske promjene, što se najviše odnosi na povećanje temperature i povećanju intenziteta oborina koje doprinose površinskom otjecanju čime se smanjuje infiltracija te prihranjivanje vodonosnika [3].

Zaslanjenje ; krški priobalni vodonosnici ; hidrokemijski indikatori zaslanjenja

nije evidentirano