hrvatski

Mogućnosti e-leksikografije za izradu mrežnih frazeoloških rječnika

Digitalno doba otvorilo je nove i dodatne mogućnosti za leksikografiju. One se ogledaju prvenstveno u tome što u e-rječniku nema prostornog ograničenja, natuknice uključuju poveznice, a frazemi se mogu pretraživati po bilo kojoj riječi. Osim toga, u izradi e-rječnika pažnja se usmjerila na pružanje dodatnih informacija. Tako u nekim općim e-rječnicima natuknice uključuju kolokacije, napomene o specifičnoj upotrebi i konceptualnu organizaciju. Međutim, za europske jezike, pa i hrvatski, trenutno ne postoje izvorno elektronički frazeološki rječnici. Kad je riječ o mrežnim izvorima za hrvatski, u bazama koje sadrže frazeme dvije su poteškoće – one su organizirane samo abecedno, a varijantni oblici bilježe se kao zasebne jedinice. S druge strane, e-leksikografija pruža brojne mogućnosti za izradu frazeoloških rječnika, a osobito su korisni nelinearna hipertekstna organizacija te kombiniranje abecednog i konceptualnog ustrojstva. Cilj je ovoga rada prikazati kako sustavno uključiti te mogućnosti u frazeološke e-rječnike hrvatskoga jezika. Usredotočit ćemo se na tri elementa: varijante, modifikacije (kreativnu upotrebu frazema) i konceptualnu organizaciju. Svi varijantni oblici navode se u istoj natuknici jer su značenjski i strukturno povezani (npr. biti u škripcu, doći u škripac i izvući se iz škripca). Modifikacije i konceptualna organizacija dodatne su informacije. Modifikacije se bilježe u posebnima napomenama koje pokazuju kako govornici tipično mijenjaju neki frazem (npr. zamjenom sastavnica, napraviti od muhe medvjeda/vola/devu). Kod konceptualne organizacije na kraju natuknice navode se frazemi koji su značenjski povezani s onim u natukničkome liku. Neke su od osnovnih prednosti frazeoloških e-rječnika velik prostor, lako pretraživ sadržaj i uključivanje informacija koje nadilaze one uobičajene o značenju frazema, ustaljenim oblicima i upotrebi. Tako se navođenjem svih varijantnih oblika zajedno pokazuje da su oni jezične manifestacije različitih konceptualizacija istog događaja (Parizoska i Omazić 2020). Kreativna se upotreba bilježi jer mogu postojati određeni obrasci po kojima govornici modificiraju frazeme i te su promjene do neke mjere sustavne (Parizoska 2019). Konceptualna organizacija korisniku omogućuje da izrazi svoje ideje upotrebom figurativnog jezika (Filipović Petrović i Parizoska 2019). Sve je to u skladu s načelom funkcionalne leksikografije (Leroyer 2007 ; Nielsen i Mourier 2007) da korisniku valja pružiti znanje potrebno za komunikaciju u situacijama u kojima se može naći.

e-leksikografija, frazeološki rječnici, hrvatski jezik

nije evidentirano