hrvatski

Strategije prevođenja motiviranih riječi: primjer prefiksacije

Korpusna su istraživanja pokazala da postoje velike razlike u uporabi derivacijske morfologije ovisno o registru, žanru i području (Lefer 2012: 1325). Primjerice, u engleskome i francuskom akademskom stilu rabi se veći broj prefikasa nego u usmenoj komunikaciji (ibid.). Također, na temelju kontrastivnih korpusnih istraživanja izvornih tekstova i prijevoda došlo se do saznanja da izvorni jezik i specifična obilježja promatranoga jezičnog para uvelike utječu na uporabu prefikasa u ciljnom jeziku (Lefer 2015). U ovome je radu cilj istražiti kojim se srategijama služe prevoditelji prilikom prevođenja motiviranih riječi nastalih čistom prefiksacijom, odnosno pripajanjem prefiksa bazi. To se pitanje promatra supostavljanjem dvaju jezika, francuskoga i hrvatskog. Građa je prikupljena iz usporednih korpusa EU DGT-UD koji sadrže zakonodavne tekstove Europske unije na francuskome, odnosno hrvatskom. Prikupljene su sve francuske imenice s prefiksom sous- (‘pod-’) čestotnosti od 10 pojavnica ili više, a zatim su analizirani njihovi hrvatski prijevodni ekvivalenti. Cilj je rada odgovoriti na sljedeća pitanja: 1) prevode li hrvatski prevoditelji francuske imenice tvorene prefiksom sous- imenicama s prefiksom pod-, 2) ako to ne čine, kojim se strategijama služe? Nakon ručnog pročišćavanja korpusnih rezultata dobivene su 73 francuske imenice tvorene prefiksom sous-. U najvećem broju slučajeva pokazalo se da se one na hrvatski prevode imenicama tvorenima prefiksom pod-, odnosno da je riječ o tzv. prefix-by-prefix translation (Lefer 2015) (npr. sous-système – podsustav ; sous-zone – podpodručje, potpodručje ; sous-contractant – podizvoditelj, podizvođač). Tek se rjeđe pronalaze parafraze (npr. sous-secrétaire – zamjenik glavnog tajnika, sous-chef – niži upravitelj), a u ponekim se slučajevima francuska prefigirana imenica prevodi neprefigiranom riječju (npr. sous-unité – dio [vlaka]). Primijećeni su različiti načini pisanja hrvatskih tvorenica, s varijacijom između alomorfa pod- i pot-, a vrlo rijetko i uz spojnicu. Postavlja se pitanje je li velik broj hrvatskih prijevodnih ekvivalenata tvoren prefiksima rezultat utjecaja izvornoga teksta i jezika, no na njega se trenutno ne može odgovoriti zbog nedostatka istraživanja o raširenosti prefiksacije u različitim stilovima i žanrovima u hrvatskom jeziku.

prefiksacija, imenice, prevođenje, francuski, hrvatski

nije evidentirano