hrvatski

Suvremena etnografija nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Janjevu

Podno brda Glama, svega dvadesetak kilometara jugoistočno od Prištine, glavnoga grada Kosova, smjestilo se maleno mjesto zvano Janjevo. Još prije mnogo godina Janjevo je pružilo sigurnost i dom brojnim Hrvatima. Četrnaesto je stoljeće za Janjevce značilo prekretnicu i početak borbe za „bolje sutra“. Podrijetlom Hrvati iz Dubrovnika, katoličke vjeroispovijesti, doista su skladno živjeli sa narodima koje si su ondje obitavali. Upravo njihova vjera i zagovor svetoga Nikole ključ su njihove opstojnosti. Stalna putovanja, odlasci na sajmove, umijeće trgovanja samo su neki od pojmova koji se vezuju za janjevski narod. Poznato je da su uz trgovinu bili nadareni i za druge poslove, npr. obrada raznih sirovina, izrada nakita i posuđa, rad u vinogradima i sl. Specifično okruženje u kojem su boravili uvelike je utjecalo na život Janjevaca. Tradiciju i običaje prenesene iz Dubrovnika, sačuvali su onoliko koliko je to bilo moguće. Božićne običaje, slavljenje Uskrsa, štovanje svetaca, poklade, običaj čuvanja hrane, usmene lirske pjesme, predaje i slično, savjesno su prenosili s koljena na koljeno. Nematerijalna je baština oduvijek imala važno mjesto u njihovu životu.

Janjevo, Hrvati na Kosovu, nematerijalna baština, običaji, predaje

nije evidentirano