hrvatski

Pogled na invazivne biljke s obje strane prozora Parka Maksimir

Cilj ove analize bio je sagledati dva lica parka Maksimir s obzirom na invazivne biljke. Kao posljedica kontinuiranog značajnog antropogenog pritiska (npr. veliki broj posjetitelja ; fragmentacija staništa ; poremećaj) prisutan je veliki broj invazivnih biljaka. Među najčešćim su Erigeron annuus (L.) Pers, Robinia pseudoacacia L. i Veronica persica Poir. Dok je bagrem namjerno posađen, većina invazivnih biljaka prisutnih u Parku spontano je stigla, bilo iz susjednih područja, bilo slučajno unesena putem ljudi i životinja kao prenosioci njihovog sjemena. Imajući to u vidu, očekuje se da će se pridolazak invazivnih biljaka u Park nastaviti. Kad se jednom uspostave, vrlo ih je teško ukloniti, a da se ne naruši tlo zbog npr. izuzetno velike banke sjemena bagrema (više od 10000-30000 sjemenki po četvornom metru zabilježenih u Parku) ili vrlo gusti i snažni podzemni dijelovi dvornika (Reynoutria sp.). Povećanje razine osviještenosti javnosti o problemu invazivnih biljaka trebalo bi biti značajan dio upravljanja. Tijekom izravnih intervjua sa strukturiranim upitnicima na tri lokacije u Zagrebu (park Maksimir, Bundek i središte grada) utvrđeno je da su ispitanici iz Maksimira imali znatno veće znanje o ovoj temi u usporedbi s onima iz centra grada. Dio ove razlike mogao bi se pripisati strukturi ispitanika (posjetitelji Parka koji vole prirodu nasuprot slučajnom uzorku iz središta grada), ali je zasigurno u određenoj mjeri rezultat obrazovnih aktivnosti na ovu temu koje se odvijaju u Parku. Može se zaključiti da, iako veliki pritisak posjetitelja na Park povećava rizik od stalnog unošenja već prisutnih, ili novih, invazivnih biljaka, može se koristiti u obrazovne svrhe i povećavanje razine osviještenosti javnosti o ovoj temi.

IAS ; banka sjemena ; osviještenost javnosti ; anketiran

Aim of this analyses was to perceive two faces of Maksimir Park with respect to invasive plants. As a consequence of continuous significant anthropogenic pressure (e.g. large number of visitors; habitat fragmentation; disturbance), high number of invasive plants are present. Among most frequent ones are Erigeron annuus (L.) Pers, Robinia pseudoacacia L. and Veronica persica Poir. While black locust was planted, majority of invasive plants present in the Park spontaneously arrived, either from surrounding areas, or introduced by accidents via humans and animals as vectors of their seeds. Having that in mind, it is expected that import of invasive plants to Park will continue. Once established, it is very hard to eradicate them, without disturbing the soil because of e.g. extremely large seed bank of black locust (over 10000-30000 seeds per square meter detected in the Park), or very dense and vigorous underground parts of knotweeds (Reynoutria sp.). Increasing public awareness of the invasive plants issue should be significant part of management. During direct interviews with structured questionnaires on three locations in Zagreb (Maksimir Park, Bundek, and city centre) it was found

engleski

A view on invasive plants from both sides of Maksimir Park as a window

Cilj ove analize bio je sagledati dva lica parka Maksimir s obzirom na invazivne biljke. Kao posljedica kontinuiranog značajnog antropogenog pritiska (npr. veliki broj posjetitelja ; fragmentacija staništa ; poremećaj) prisutan je veliki broj invazivnih biljaka. Među najčešćim su Erigeron annuus (L.) Pers, Robinia pseudoacacia L. i Veronica persica Poir. Dok je bagrem namjerno posađen, većina invazivnih biljaka prisutnih u Parku spontano je stigla, bilo iz susjednih područja, bilo slučajno unesena putem ljudi i životinja kao prenosioci njihovog sjemena. Imajući to u vidu, očekuje se da će se pridolazak invazivnih biljaka u Park nastaviti. Kad se jednom uspostave, vrlo ih je teško ukloniti, a da se ne naruši tlo zbog npr. izuzetno velike banke sjemena bagrema (više od 10000-30000 sjemenki po četvornom metru zabilježenih u Parku) ili vrlo gusti i snažni podzemni dijelovi dvornika (Reynoutria sp.). Povećanje razine osviještenosti javnosti o problemu invazivnih biljaka trebalo bi biti značajan dio upravljanja. Tijekom izravnih intervjua sa strukturiranim upitnicima na tri lokacije u Zagrebu (park Maksimir, Bundek i središte grada) utvrđeno je da su ispitanici iz Maksimira imali znatno veće znanje o ovoj temi u usporedbi s onima iz centra grada. Dio ove razlike mogao bi se pripisati strukturi ispitanika (posjetitelji Parka koji vole prirodu nasuprot slučajnom uzorku iz središta grada), ali je zasigurno u određenoj mjeri rezultat obrazovnih aktivnosti na ovu temu koje se odvijaju u Parku. Može se zaključiti da, iako veliki pritisak posjetitelja na Park povećava rizik od stalnog unošenja već prisutnih, ili novih, invazivnih biljaka, može se koristiti u obrazovne svrhe i povećavanje razine osviještenosti javnosti o ovoj temi.

IAS ; seed bank ; public awareness ; interview survey

Aim of this analyses was to perceive two faces of Maksimir Park with respect to invasive plants. As a consequence of continuous significant anthropogenic pressure (e.g. large number of visitors; habitat fragmentation; disturbance), high number of invasive plants are present. Among most frequent ones are Erigeron annuus (L.) Pers, Robinia pseudoacacia L. and Veronica persica Poir. While black locust was planted, majority of invasive plants present in the Park spontaneously arrived, either from surrounding areas, or introduced by accidents via humans and animals as vectors of their seeds. Having that in mind, it is expected that import of invasive plants to Park will continue. Once established, it is very hard to eradicate them, without disturbing the soil because of e.g. extremely large seed bank of black locust (over 10000-30000 seeds per square meter detected in the Park), or very dense and vigorous underground parts of knotweeds (Reynoutria sp.). Increasing public awareness of the invasive plants issue should be significant part of management. During direct interviews with structured questionnaires on three locations in Zagreb (Maksimir Park, Bundek, and city centre) it was found