hrvatski

Računalni alati u istraživanjima dvojezičnosti: primjer kvalitativne analize korpusa hrvatskog i talijanskoga pripovjednoga diskursa

Suvremena lingvistika u mnogome se oslanja na uporabu informacijske tehnologije, npr. u istraživanjima korpusne lingvistike, uporabe tehnologije u prevoditeljske svrhe, e- leksikografiji, poučavanju (stranoga) jezika itd. Pri tome je važno uzeti u obzir da učinkovitost uporabe tehnologije ovisi o brojim čimbenicima. Primjerice, pojedini su nalazi korpusnih analiza vjerodostojni isključivo ako je istraživani korpus dovoljno velik (opsežan), raznolik i ujednačen (v. Biber et al. 2004, Biber 2009, Chen i Baker 2010). Stoga se postavlja pitanje što učiniti u slučajevima u kojima je jedini dostupan i prikupljen korpus objektivno malen, a broj mogućih ispitanika ograničen, kao što je čest slučaj u istraživanjima hrvatskoga, posebice u suodnosu s drugim jezicima. U ovome se radu istražuje uporaba računalnih alata u analizi korpusa hrvatskog i talijanskoga pripovjednoga diskursa prikupljenoga u okviru projekta MultiDis (UIP-2017-05-6603). S obzirom na varijable uzorka ispitanika (uravnoteženi dvojezični hrvatsko- talijanski govornici predškolske i rane školske dobi) njihov je broj ograničen (N=15), a s obzirom na istraživačku metodologiju - istraživanje pripovjednoga diskursa standardiziranim ispitnim materijalom MAIN (v. Gagarina et al. 2012, Hržica i Kuvač Kraljević 2012, Roch i Levorato 2012), opseg je korpusa malen (hrv. 910 pojavnica, tal. 931 pojavnica). U radu se prikazuje način na koji je moguće provesti kvalitativnu analizu navedenoga korpusa pomoću alata korpusne lingvistike SketchEngine te alata za kvalitativnu analizu podataka Nvivo 12. Uporaba alata SketchEngine omogućila je uvid u globalna obilježja prikupljenoga korpusa, poput ukupnoga broja pojavnica (hrv. 910, tal. 931) i natuknica (hrv. 203, tal. 223), broja glagola (hrv. 72, tal. 61) i njihove frekvencije (hrv. 316, tal. 231), najčešćih glagola (hrv. biti, vidjeti, htjeti ; tal. essere, mangare, vedere) te njihovih konkordancija, kolokacija i N-grama. S druge strane, uporaba alata Nvivo omogućila je usporedbu jezika ispitanika međusobno te načina na koji pojedini ispitanik rabi svaki od istraživanih jezika. Primjerice, analizom je uočeno da pojedini ispitanici u pripovijedanju na hrvatskome glagole rabe u perfektu, a u talijanskome u prezentu, kao i to da ispitanik u različitim jezicima izražava vremenski slijed različitim jezičnim sredstvima. Provedeno istraživanje potvrđuje da uporaba više alata za analizu iste građe omogućuje dobivanje cjelovitijih i potpunijih podataka, što uvelike doprinosi boljem razumijevanju složenoga fenomena dvojezičnosti.

korpusna analiza, pripovijedanje, dvojezični govornici

nije evidentirano