hrvatski

Učinci i obuhvat oporezivanja kapitala

Kapital se kao porezna osnovica definira široko. Promatra se kao imovina (bogatstvo) u najširem smislu. Tu je uključena materijalna i nematerijalna imovina, financijska imovina i štednja, te dohoci od te iste imovine, odnosno sve ono što nije oporezivano kroz potrošnju i dohotke od rada. Velike su razlike u vrstama i obuhvatu poreza na kapital. Prateći metodologiju Europske komisije, porezi na kapital mogu se podijeli u dvije skupine. Prvu skupinu čine porezi na dohotke od kapitala i poslovanja pravnih i fizičkih osoba. Ta skupina uključuje porez na dohodak poduzeća (dobit ili profit) kao pravne osobe, odnosno dohodak od dioničkog kapitala, te poreze koji se plaćaju kao preduvjet za poslovanje. Tu su i imovinski porezi poduzeća. U skupinu ulaze i porezi na dohotke od kapitala (i imovine) koje ostvaruju fizičke osobe (kućanstva i samozaposleni) pasivnim ulaganjem. To su, primjerice, dohoci od prinosa financijske imovine (dividende, kamate) ili dohoci od drugih vrsta imovine (materijalne i nematerijalne) poput najma od nekretnina, raznih dohodaka od imovinskih prava, te povremeni dobici lutrijskih igara. Drugu skupinu čine porezi koji opterećuju imovinu ili bogatstvo: porezi na nekretnine, pokretnine (motorna vozila, plovila, umjetnine, plemenite kovine i sl.), porezi na nasljedstva i darove itd. Osnovni cilj rada je analizirati učinke oporezivanja kapitala te analizirati razlike u visini poreznog opterećenja kapitala u Europskoj uniji.

oporezivanje kapitala ; oporezivanje imovine ; Europska unija

nije evidentirano