hrvatski

Mir i rat između pojedinca i društva: Rawls i problem (ne)opravdanosti rata

Od «Teorije pravednosti» (1971.) do «Prava narodâ» (1999.) liberalizam Johna B. Rawlsa (1921-2002) razvija se od individualizma do svojevrsnog komunitarizma. To nas često puta sprječava da ne uočimo potencijalni sukob između pojedinca i društva prisutan u njegovoj doktrini pravednoga rata. U «Teoriji» Rawls će govoriti o dužnosti pojedinca da izbjegava rat (građanskom neposlušnošću) dok će u «Pravu narodâ» govoriti o dužnosti pokretanja rata ukoliko su ugrožena ljudska prava. Prva je perspektiva sveobuhvatna, moralna, individualna i miroljubiva, dok je druga politička, društvena, gotovo ratoborna. Prva kao da je protumačena iz perspektive običnog građanina, dok je druga više nalik tumačenju nekoga tko ima moć. Sve ovo još više usložnjava činjenica da on govori o narodima umjesto o državama. Ovim izlaganjem autor se želi uključiti u recentne rasprave o razumijevanju kasnijeg Rawlsova poimanja pravednog rata na temelju ranijih djela, ali i preispitati da li je Rawls zaista puno bliži klasičnom načelu «moć znači pravo» nego li je to uvriježeno među njegovim tumačima.

Rat, John Rawls, opravdanje rata, pravednost

Ovo izlaganje poslužilo je kasnije kao temelj za izradu rada "Pojedinac u društvu između mira i rata" (CROSBI ID: 874188).