hrvatski

Utjecaj društvenokorisnoga rada na mentalno zdravlje korisnika socijalne pomoći

Nezaposleni korisnici socijalne pomoći teže pronalaze posao zbog čega se putem aktivacijskih mjera nastoji jačati razina njihove zapošljivosti. Jedna od aktivacijskih mjera je društvenokoristan rad koji svojim karakteristikama zrcali određene aspekte okoline plaćenoga rada. Doktorski rad ispituje ulogu društvenokorisnoga rada u očuvanju mentalnog zdravlja, ostvarenju latentnih funkcija zaposlenja te doživljaju podrške zajednice kod nezaposlenih korisnika socijalne pomoći. S tim ciljem provedeno je kvazi-eksperimentalno istraživanje u kojem su sudjelovale dvije podjednake skupine nezaposlenih korisnika socijalne pomoći pri čemu je samo jedna skupina uključena u društvenokoristan rad. Prva točka mjerenja je provedena prije društvenokorisnoga rada te je u njoj sudjelovalo 212 korisnika socijalne pomoći. Druga točka mjerenja je provedena nakon tri mjeseca, za vrijeme trajanja društvenokorisnoga rada, a u njoj je sudjelovalo 209 korisnika socijalne pomoći. U analizi podataka korištene su hijerarhijske regresijske analize i složene analize varijance s ponovljenim mjerenjima. Rezultati su pokazali kako kod nezaposlenih korisnika socijalne pomoći postoje višedimenzionalna obilježja koja otežavaju njihovo zapošljavanje te ilustriraju koliko je ovoj skupini teško izaći iz zamke nezaposlenosti. Analiza učinkovitosti društvenokorisnoga rada pokazuje kako on ne utječe na razinu mentalnog zdravlja niti na učestalost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Međutim, pokazalo se kako zbog sudjelovanja u društvenokorisnom radu nezaposleni korisnici socijalne pomoći imaju bolje organiziran dan, redovite socijalne kontakte izvan vlastite obitelji, osjećaju se vrijednim članovima društva te boljim procjenjuju vlastiti društveni status. Sudjelovanje u društvenokorisnom radu nije povećalo razinu redovitih aktivnosti korisnika socijalne pomoći. U odnosu na doživljaj podrške zajednice, društvenokoristan rad doprinosi tome da se nezaposleni korisnici socijalne pomoći osjećaju više integriranima u zajednicu, no ne utječe na procjenu dostupnosti podrške unutar zajednice. Istraživanje ilustrira način na koji se može mjeriti učinkovitost politika putem psihosocijalnih pokazatelja te sugerira daljnji smjer za znanstveno utemeljeno organiziranje podrške unutar zajednice s ciljem jačanja zapošljivosti i mentalnog zdravlja nezaposlenih siromašnih osoba.

društvenokoristan rad, korisnici socijalne pomoći, mentalno zdravlje, latentne funkcije rada, podrška zajednice

nije evidentirano