hrvatski

Tragom čakavskoga imperfekta na -hi u sinkroniji i dijakroniji: prilog povijesnoj dijalektologiji

Uporaba imperfekta smatra se u hrvatskoj dijalektološkoj literaturi prije svega obilježjem čakavskoga sjeverozapada, i to posebice kvarnerskih otoka. Danas taj glagolski oblik sve bržim ritmom iščezava iz svakodnevne uporabe, a osobito prvo lice jednine, čiji je nastavak hi upravo tipičnim obilježjem čakavskoga imperfekta. Premda su vrlo rijetki, tragovi toga nastavka mogu se pratiti i u povijesti hrvatskoga književnog jezika. Nakon kratka prikaza uporabe imperfekta u čakavskim govorima od 19. do 21. stoljeća, u ovome se radu izlažu rezultati istraživanja zastupljenosti imperfektnoga oblika na hi od samih početaka hrvatske pismenosti sve do kraja 16. stoljeća, čime se teži dati prilog preciznijem odgovoru na pitanje o vremenu nastanka i području raširenosti toga oblika. Suprotno tradicionalnim određenjima, potvrde ukazuju na to da se njegov nastanak može datirati barem u kraj 14., odnosno početak 15. stoljeća, a u budućnosti valja razmotriti i mogućnost da je ta čakavska inovacija ipak imala ponešto širi doseg.

hrvatski jezik, čakavsko narječje, glagolski oblici, imperfekt, 15. stoljeće, 16. stoljeće

nije evidentirano