hrvatski

Europski bankovni sustavi

Banke s ostalim kreditnim institucijama predstavljaju najznačajnije financijske institucije u najvećem broju članica Europske unije kao i u promatranim državama jugoistočne Europe: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Unatoč bankocentričnosti europskih financijskih sustava, ostale razlike u pogledu financijskih i bankovnih sustava članica Europske unije s obzirom na pravnu tradiciju, nadzor i regulaciju, nastojale su se umanjiti financijskom integracijom započetom krajem 20. stoljeća te financijskom deregulacijom koja je u konačnici rezultirala povećanjem konkurencije među bankama te slobodom u alokaciji imovine i određenju kamatnih stopa. Posljedica navedenog bilo je povećano preuzimanje rizika u poslovanju europskih banaka što je dokazala i zastupljenost bankovnih kriza u ukupno sedamnaest članica Europske unije u razdoblju od 2007. do 2011. godine. U državama u kojima su bile zastupljene bankovne krize, a u pojedinim i sistemske bankovne krize, banke su svoj rast ostvarivale najvećim dijelom na trgovini sekundarnim vrijednosnim papirima i derivatima, dok je stabilne bankovne sustave država jugoistočne Europe kao i Hrvatske, karakteriziralo prilično konzervativno bankovno poslovanje. Navedeno podrazumijeva kako su banke u državama jugoistočne Europe svoje poslovanje uglavnom temeljile na klasičnim i tradicionalnim financijskim proizvodima, stoga su bankovne krize u navedenim državama bile zastupljene u razdoblju koje je prethodilo financijskoj krizi iz 2008. godine, odnosno od 1995. do 2005. godine. Financijska kriza nastala 2008. godine u Europi, rezultirala je bankovnom unijom koja predstavlja sustav nadzora i sanacije banaka na razini Europske unije kao i put prema stvarnoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. Uz bankovnu uniju u prethodnoj financijskoj krizi nastao je i Europski stabilizacijski mehanizam čija je uloga značajna u novonastaloj i neočekivanoj krizi uzrokovanoj korona virusom, pružajući financijsku pomoć državama članicama europodručja. U nastavku ovoga rada prikazat će se značajke bankovnih sustava Europske unije i odabranih država jugoistočne Europe te istaknuti uloga regulacije kroz antonim - deregulaciju koja prema najvećem broju znanstvenih istraživanja, dovodi do rizičnog poslovanja banaka i, posljedično, nastanka bankovnih kriza.

deregulacija, financijska integracija, Europska unija, države jugoistočne Europe, bankovna kriza

Ovaj je rad financiran sredstvima Sveučilišta u Rijeci za projekt uniri-drustv-18-61