hrvatski

Ekvilibrij informacija u COVID-19 eri: znanstveno utemeljeno znanje u sestrinstvu

Kako se nova koronavirusna bolest širila svijetom, tako je rasla i zabrinutost u vezi sa širenjem dezinformacija o pandemiji. Dezinformacije povezane s dijagnozom i liječenjem COVID-19 bile su zbunjujuće i za opću populaciju ali i za pružatelje zdravstvenih usluga koji su se suočili s borbom s relativno nedovoljno istraženom bolešću. Medicinske sestre, kao najveći dionici zdravstvenog sustava, trebaju svoja znanja temeljiti na znanstveno utemeljenim istraživanjima i točnim informacijama koje se mogu koristiti za izravno zbrinjavanje i priopćavanje pacijentima ili rizičnoj populaciji. Sposobnost smislene i kritičke procjene i integriranja više informacija ključna je za stjecanje znanja u vrijeme 21. stoljeća. Obzirom na veliku raznolikost informacija dostupnih na Internetu, uključujući neprovjerene, pa čak i zlonamjerne informacije, procjena vjerodostojnosti izvora posebno je presudna. Iako se generira mnoštvo znanja utemeljenog na dokazima o novoj koronavirusnoj bolesti, važno je znati razlikovati visokokvalitetne i nekvalitetne informacije. Dezinformacije i lažne vijesti, uključujući sadržaj koji se dijeli putem društvenih mreža, ugrožavaju djelotvornost intervencija prakse utemeljene na dokazima i podrivaju vjerodostojnost znanstvene stručnosti s potencijalno dugoročnim posljedicama. Medicinske sestre svojim znanjem doprinose u deplasiranju dezinformacija, koristeći blogove, društvene mreže i inicijative kako bi laike usmjerile na sigurne prakse. Ovo su neki od načina na koji se medicinske sestre, drugi zdravstveni profesionalci i istraživači bore protiv onoga što je nazvano infodemijom COVID-19 - kombinacija prekomjernih novih i oprečnih nalaza, činjeničnih pogrešaka, glasina i teorija zavjere, koja se širi kroz sve oblike medija, često za promicanje programa koji nisu javnozdravstvenog karaktera.

COVID-19 pandemija ; znanstveno utemeljeno znanje ; infodemija

nije evidentirano