hrvatski

Mikrovalno sušenje mulja s UOPV-a i svojstva mikrovalno osušenog mulja

Trend izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) stvorio je probleme nastanka značajnih količina mulja. Prema statističkim podacima EUROSTAT-a ukupna proizvodnja mulja s UPOVa na razini 28 država članica EU, može se približno procijeniti na oko 10 milijuna tona suhe tvari (ST)[1]. Termičkom obradom smanjuje se masa i volumen mulja, te se izdvajaju ili uništavaju potencijalno opasne tvari iz mulja, promiče se ponovna uporaba nusproizvoda i njihovo recikliranje radi zaštite okoliša, optimizira se korištenje zemljišnih resursa, smanjuju se emisije CO2 i štite se podzemne vode. Visokotemperaturni procesi obrade mulja (spaljivanje, uplinjavanje, piroliza) zahtijevaju mulj s nižim udjelom vlage, a sušenje mulja zahtijeva značajan utrošak energije. Stoga su daljnja istraživanja poboljšanja energetske učinkovitosti od izuzetne važnosti. Kod sušenja materijala s visokim udjelom vlage posebno se ističe mikrovalno sušenje zbog brzog zagrijavanja i niske potrošnje energije. Za razliku od ostalih izvora zagrijavanja, mikrovalovi na frekvenciji 2, 4 GHz zagrijavaju volumetrijski, a ne površinski, te imaju dubinu prodiranja nekoliko centimetara, što je dokazano sušenjem mulja s UPOVa [2]. Mikrovalno sušenje efikasno uništava mikroorganizme, stabilizira štetne tvari u dehidriranom mulju i pozitivno utječe na okoliš [3]. U ovom radu analiziran je utjecaj različitih postupaka sušenja na svojstva mulja. Mulj s UPOV-a Zagreb i Karlovac podvrgavan je konvencionalnom načinu sušenja konvekcijom pri temperaturi T=105 °C te mikrovalnom sušenju mulja pri snazi P=360 W. Mikrovalnim sušenjem postignuto je kraće vrijeme sušenja mase mulja 600 g za čak 14 puta u odnosu na konvencijsko sušenje, uz manju potrošnju energije.

mulj s UPOV-a ; mikrovalno sušenje

nije evidentirano