hrvatski

Gvozdansko – kaštel, rat i rudokopi

Kaštel Gvozdansko simbolizira važne temelje obiteljske moći Zrinskih – rudokope i kovnicu novca. Redovite prihode od poljoprivrede Zrinski su znatno povećali bogatim nalazima olova, željeza i srebra. Štoviše, dio svog velikog vlastelinstva, smještenog na obroncima Zrinske gore z Unu, usmjerili su prema kopanju i preradi ruda. Kaštel Gvozdansko izgradili su u drugoj polovini 15. stoljeća nakon što su od kralja Matije Korvina dobili pravo na kopanje rudače Isposlovali su i povlasticu za kovanje novca, pa je kaštel u 16. stoljeću udomio i kovnicu i riznicu. U arhitektonskom smislu kaštel je bio kombinacija srednjovjekovnih obrambenih i modernih renesansnih formi. Pravilan tlocrt s kulama na uglovima i visokim zidovima bio je tipičan za renesansne kaštele koji su trebali zadovoljiti potrebe komfornijeg stanovanja i smještaja upravnih djelatnosti, ali i potrebe primarne, kratkotrajne obrane. Kovnica i riznica u unutrašnjosti kaštela bile su dodatno osigurane izgradnjom 'staromodne' obrambene kule s visokim ulazom na ljestve. Gvozdansko i njegovi rudnici dobro su funkcionirali do polovine 16. stoljeća kada je počela jača osmanska najezda na pounjske utvrde. Osvajanja su kulminirala padom Zrina i Gvozdanskog 1577/78. godine, što je uznemirilo kršćansku javnost i dodatno potaknulo reformu obrambenog sustava. Osmanlije su desetljećima iskorištavali rudnike, kao i brojni vlasnici nakon njih, sv do polovine 20. stoljeća. Sam kaštel pretvorio se u ruševinu mnogo ranije.

Habsburška Monarhija, Osmansko Carstvo, Hrvatska, Vojna krajina, Gvozdansko, Zrinski, pograničje, 15. stoljeće, 16. stoljeće, rat, rudokopi, legenda, mit,

nije evidentirano