hrvatski

Utjecaj veličine i strukture populacije divljih svinja na epizootiologiju bolesti Aujeszkoga

Divlja svinja nalazimo u gotovo cijeloj Europi i Aziji te manjim dijelom u Africi i Sjevernoj Americi. U Republici Hrvatskoj nastanjuje gotovo sve njene dijelove izuzev pojedinih manjih otoka. Zbog brojnih čimbenika, prije svega povećane plodnosti, iskorjenjivanja bolesti, malog broja prirodnih neprijatelja, obilja prirodne i dodane hrane u staništima i načina gospodarenja u zadnjih 20-ak godina njena populacija neprestano raste. Divlja svinja je potencijalni nositelj različitih uzročnika bolesti prenosivih na ljude i domaće životinje te je neophodno poznavati njenu ulogu u epizootiologiji zaraznih i parazitskih bolesti. Ciljevi ovoga istraživanja su: i) utvrditi prevalenciju protutijela na virus bolesti Aujeszkoga u divljih svinja, ii) utvrditi postoje li razlike u pojavnosti seropozitivnih grla u odnosu na dobnu strukturu, spol i geografsko područje u pretraživanih divljih svinja, iii) utvrditi postoji li korelacija u pojavnosti seropozitivnih nalaza u odnosu na brojnost i gustoću populacije divlje svinje u određenom području i iv) utvrditi odnos seropozitivnih i PCR pozitivnih grla. Ukupno su prikupljena 222 uzorka divljih svinja (krv, slezena, kranijalni dio plućnog krila i njušna lukovica) iz Parka prirode Medvednica i 10 lovišta kontinentalnog staništa. Niti jedan uzorak njušnih lukovica, slezene ili kranijalnog dijela pluća nije bio pozitivan PCR pretragom na virus bolesti Aujeszkoga, dok je ukupna prevalencija serološki pozitivnih divljih svinja na virus bolesti Aujeszkoga iznosila 33, 78%. Prema spolu, prevalencija u mužjaka iznosi 25, 26%, a u ženki 40, 15%. Omjer izgleda (odds ratio) u ovom slučaju iznosi 1, 9852 što ukazuje kako je 1, 9 puta veća vjerojatnost da će ženke biti pozitivne u odnosu na mužjake. Dodatno su spolni razredi raščlanjeni na dobne kategorije pa je utvrđena seroprevalencija u prasadi od 10%, u kategoriji grla od 1 do 2 godine 27, 53%, a u grla starijih od dvije godine 65, 75%. Statistički su znakovite vrijednosti u godišnjaka i grla u drugoj godini sa tri puta većom vjerojatnosti da će ženke biti pozitivne, dok u kategoriji prasadi i grla starijih od dvije godine vrijednosti nisu statistički znakovite. Ispitivanje razlika između dobnih razreda unutar svakog spola pokazala je statistički znakovite razlike između skupina pa su tako veprovi znakovito učestalije pozitivni od nazimadi, dok su krmače učestalije pozitivne u odnosu na žensku prasad i nazimice. Testovi su pokazali da kod jednog i kod drugog spola frekvencija pozitivne prasadi ne utječe na frekvenciju pozitivne nazimadi, dok u svim ostalim kombinacijama frekvencije pokazuju povezanost. Promatrano prema lokaciji uzorkovanja usporedbom pozitivnih i negativnih grla na području Zagrebačke i Sisačko- moslavačke županije te na području Osječko- baranjske i Sisačko-moslavačke županije dobivena je statistički znakovita razlika. Prema kriteriju ΔAIC<2 izdvojen je 21 model procjene (predviđanja) zaraženosti virusom bolesti Aujeszkog. Predloženim modelima moguće je procijeniti zaraženu ili nezaraženu životinju s prosječnom točnošću od 77, 12 do 78, 67 %. U razvoju 21 modela korišteno je 12 pretkazivača. Oni se mogu razdvojiti na pretkazivače populacije (dobni razredi, spol, gustoća populacije i relativna odstrjelna kvota), pretkazivače lovne tehnike (tehnika lova) i pretkazivače staništa (nadmorska visina te udio pojedinih kategorija korištenja prostora). Kao najučestaliji pretkazivači javljaju se dobni razredi, koji su uvršteni u sve modele. Predznaci koeficijenata dobiveni logit regresijom ukazuju na konačnu vrijednost zavisne varijable. Koeficijent dobnih razreda ima pozitivan predznak, dok koeficijenti udio travnjaka, udio oranica i gustoća populacije imaju negativan predznak. Ovo ukazuje da s povećanjem dobi jedinke raste vjerojatnost da će jedinka u populaciji biti pozitivna na bolest Aujeszkog. S druge strane, što je manji udio travnjaka, oranica i šikara veća je disperzija svinja i mogućnost prijenosa uzročnika na veće udaljenosti. Modeli su pokazali kako je manja gustoća populacije povezana s nižom prevalencijom, dok porastom gustoće se ne bilježi i proporcionalni porast prevalencije. Rezultati ovoga istraživanja podudarni su s rezultatima na području susjedne Slovenije. Na temelju dobivenih podataka moguće je zaključiti kako je u održavanju virusa bolesti Aujeszkoga u populaciji divljih svinja od iznimnog značaja stres uvjetovan sezonom parenja i sezonom lova tehnikom prigona, a da bitnu ulogu u prijenosu uzročnika imaju veprovi. Također za pretpostaviti je kako je većina infekcija u divljih svinja latentne naravi.

divlja svinja, bolest Aujeszkoga, epizootiologija, seroprevalencija

nije evidentirano