hrvatski

Sociokulturne reminiscencije pandemija, zdravstvene kulture i turizma u Dalmaciji

Čovječanstvo je kroz svoju milenijsku povijest slijedom permanentnih migracija, a uz nedostatnu razinu zdravstvene kulture i infrastrukture, od pamtivijeka suočeno s brojnim zaraznim bolestima pa i globalnim pandemijama. Među najpoznatijim i najstrašnijim pandemijama kojima je izvorište i žarište najčešće bilo u području Dalekog istoka s niskom zdravstvenom kulturom bile su pandemije lepre, kuge, boginja, kolere, tuberkuloze, malarije, pa i najnovija pandemija Corona virusa SARS Cov-2 Covid- 19. One su zahvaćale i naše krajeve, pa i Dalmaciju koja je oduvijek imala razgranate komunikacije diljem Mediterana i svijeta. Katastrofalne razmjere globalnih pandemija o kojima je riječ pokazuju procjene suvremenih istraživača koje govore da je, primjerice, tijekom povijesti samo od brojnih pandemija kuge umrlo preko pola milijarde ljudi ili 2/3 žitelja Europe. Razvoj masovnog turizma uz sve zdravstvene pogodnosti privremene promjene radne i životne sredine slijedom globalnih interkontinentalnih migracija, u isto vrijeme rezultira velikim polucijama i destrukcijom okoliša te intenzivnim kontaktima stvara pogodno tlo za širenje pandemija, pa je turističko ugostiteljski sektor uvijek prvi na udaru restrikcija s velikim socio gospodarskim posljedicama. Pozitivna, ali i negativna iskustva, te razmjere pandemija i aktivnosti za njihovo sprječavanje te suzbijanje, u radu se sagledavaju na globalnom planu te posebice prostoru kroz vjekove glasovite hrvatske regije Dalmacije, kao razmeđi europskih demografskih, gospodarskih i kulturnih komunikacija. Spoznaja i analiziranje pojavnosti i zakonitosti nastanka, razvoja, širenja te vremensko trajanje i periodično ponavljanje pandemija, pa i njihovo suzbijanje i preveniranje kroz milenijsku povijest, što se uz sociokulturne interakcije s turizmom razmatra u ovom radu, može biti dragocjen orijentir i u aktualnoj pandemiji. Ona je ozbiljno zaprijetila svijetu s preko 100 milijuna oboljelih i 2 milijuna preminulih (do 31. 01.2021.), uz zabrinjavajuću progresiju koja unatoč naporima prenapregnute zdravstveno epidemiološke struke i pronalaska cjepiva, pojavom novih sojeva i mutacijom virusa, ne jenjava. Problemi su evidentni i u Dalmaciji te Hrvatskoj u cjelini, koja je prema broju zaraženih po stanovniku krajem prosinca i početkom siječnja bila među najugroženijim zemljama EU, uz ukupno 200.000 oboljelih i 5.000 preminulih. Međutim uz poduzete drastične mjere Nacionalnog stožera, situacija s pandemijom u RH pa i Dalmaciji postupno jenjava, što uz intenzivno procjepljivanje pučanstva omogućava daljnje oprezno popuštanje mjera s nakanom da Hrvatska kao „corona free“ destinacija dočeka turističku sezonu o kojoj ovisi dalmatinsko pa i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

turizam ; Covid 19 ; zdravstvena kultura ; pandemije ; povijest ; Dalmacija

nije evidentirano