hrvatski

Analiza strukture izvoza najvećih hrvatskih izvoznih poduzeća

Prvi dio ovog rada objašnjava definiciju međunarodne ekonomije općenito, dok se drugi dio isključivo orijentira na izvoz. Cilj svake zemlje je da se njezina bogatstva iskorištavaju pa samim time i izvoze što uspješnije, tako da se poveća proizvodnja, zaposlenost i standard života. Povećanje izvoza pridonosi stvaranju novih radnih mjesta, povećanju deviznih rezervi i rastu bruto domaćeg proizvoda. Prema podacima časopisa „The Economist“ (2019), postotak izvoza u svjetskom BDP-u postupno se smanjuje. Pod nekim pretpostavkama, prognozira se da će tijekom jednog desetljeća pasti s 28% svjetskog BDP-a na 23%. Sukladno teorijskim dijelom, provedena je analiza strukture izvoza tristo najvećih hrvatskih izvoznih poduzeća u promatranom razdoblju od 2005. do 2015. godine. Istraživanjem navedenih podataka o izvozu, analiziraju se sve važne kategorije potrebne za donošenje zaključka o strukturi izvoza u Hrvatskoj za promatrani period. Izvoznici su prvo razvrstani po djelatnostima i industrijama u koje spadaju, što dovodi do zaključka da su prerađivačka industrija, trgovina, transport i skladištenje i turizam industrije u koje spada najveći broj promatranih izvoznika. Nakon toga je analizirana zaposlenost u 2015. godini, koja pokazuje da „Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda“ (prerađivačka industrija) zauzima prvo mjesto. Analiza lokacije pokazuje da među svim županijama najveći izvoz ostvaruje Grad Zagreb, što dovodi do zaključka da se velika koncentracija poduzeća nalazi na području metropole. Kada su u pitanju operativni prihodi i prihodi od prodaje u inozemstvu, više od 60% promatranih izvoznika spada u prerađivačku industriju, stoga ona ima i najveći utjecaj na prihode u ukupnom izvozu. Za potrebe analize koriste se sekundarni izvori podataka, dostupni u bazi Amadeus (2005.- 2015.). Osim iz baze Amadeus, prikazuju se i podatci iz ostalih javno dostupnih i bibliografskih baza, a za izračune i izradu tablica i grafova koristi se Excel program. Prilikom pisanja rada koristile su se metode analize, sinteze i deskripcije, a pri analizi podataka i metode deskriptivne i inferencijalne statistike.

Izvoz ; međunarodna trgovina ; trendovi u trgovini ; hrvatski izvoznici

nije evidentirano