hrvatski

VIRUSNI ARTERITIS KONJA – NADZOR I SUZBIJANJE NA PODRUČJU RH 2009. - 2019.

Virusni arteritis konja je virusna zarazna bolest konja, i drugih kopitara, uzrokova- na virusom pripadnikom porodici Arteriviridae, rodu Arterivirus. Ova zarazna bolest klinički se očituje respiratornim kliničkim znakovime te prije svega pobačajima. Glavni izvor infekcije su dugotrajno ili doživotno inficirani pastusi koji virus šire tijekom opasi- vanja, ali i na druge načine na životinje koje su u kontaktu s njima. Stoga se mjere nadzora bolesti, temeljem njenih osnovnih značajki, prvenstveno usmjeravaju na otkrivanje pastuha kliconoša i njihovo izlučivanje iz rasploda. U Republici Hrvatskoj (RH) sustavni nadzor virusnog arteritisa konja, te provođe- nje mjera suzbijanja, započinje 2009. godine. Te godine Ministarstvo poljoprivrede do- nosi Pravilnik o mjerama kontrole arteritisa konja, a Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2009. godini se po prvi puta propisuje kontrola svih pastuha koji se koriste za rasplod kao i svih kobila u slučaju pobačaja. Ove početne mjere u prvoj godini se financiraju iz državnog proraču- na te je provedbom istih odmah postalo jasno da je bolest proširena u konja na području RH. Ovakav rezultat nije bio iznenađujući s obzirom na sporadično potvrđene epizootije bolesti kao i epizootiološku situaciju u Europi. Iste mjere ostaju na snazi sve do ove, 2019. godine, te se seroprevalencija bez obzira na nepotpuno provođenje propisanog nadzora, značajno smanjuje. Pojedini uz- goji postižu status uzgoja slobodnog od virusnog arteritisa zahvaljujući sustavnom pro- vođenju mjera, a generalna epizootiološka situacija se također poboljšava. Iznenađu- juće 2019. godine Ministarstvo poljoprivrede Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2019. godine, nakon deset godina, mijenja odredbe kontrole ove gospodarski značajne bolesti te propisuje samo nadzor kobila u slučaju pobačaja, a izostavlja obvezni nadzor pastuha. S obzirom na značajke bolesti, rezultate provođenja nadzora od 2009. do 2018. godine koje prikazujemo u ovom radu, epizootiološku situaciju u okruženju te trenutno stanje u konjogojstvu RH, ova izmjena sustava nadzora virusnog arteritisa konja doista nije jasna. Ona zasigurno nema nikakvo stručno uporište, a niti financijsko opravdanje s obzirom da su pretraživanja financirali vlasnici. S druge strane ovakva izmjena zasi- gurno će dovesti do ponovnog nekontroliranog širenja bolesti. U ovom izvjesnom sce- nariju mjere kontrole provođene prethodnih deset godina biti će poništene te će se suzbijanju bolesti ponovno morati pristupiti od početka što će uzrokovati uzgojne gu- bitke, ali i zahtjevati značajno veća inicijalna sredstva za ponovno uspostavljanje nad- zora koji će se u vrlo kratkom vremenu morati ponovno uvesti. Jedina nada da se iz- bjegne ovakvo nekontrolirano širenje bolesti, koja je u ovom trenutku barem djelomično pod nadzorom, je odgovornost i savjest vlasnika te nastavak provođenja nadzora nanjihovu inicijativu dok odgovorni u resornom Ministarstvu ne shvate i prihvate nužnost vraćanja obvezne kontrole u svrhu zaštite zdravlja i uzgoja konja što predstavlja osnovu unaprijeđenja konjogojstva u cjelini, a trebao bi biti i strateški cilj RH.

virusni arteritis konja, sustav nadzora, Republika Hrvatska

nije evidentirano