hrvatski

Psihosocijalne karakteristike žrtava oružane pljačke obzirom na čimbenike otpornosti

Znanja kojima promocija zdravlja raspolaže temelje se na znanstvenim konceptima proizašlima iz proučavanja rizičnih i zaštitnih čimbenika u okviru interdisciplinarnog područja prevencijske znanosti. Povijesno gledano, uz koncept rizičnih i zaštitnih čimbenika usko se vezuje koncept otpornosti. U širokom smislu isti se odnosi na osobe koje, usprkos egzistenciji u visoko rizičnim životnim uvjetima, uspijevaju „preživjeti“, te razvijaju vještine prilagodbe (McWhriter, 1993, prema Bašić, 2009) Najšire prihvaćeno razumijevanje otpornosti je kao pozitivna adaptacija u uvjetima gdje su teškoće – osobne, obiteljske ili u okruženju – tako ekstremne da se očekuje ili još bolje, podrazumijeva da će kognitivne i funkcionalne sposobnosti pojedinca biti oštećene (Rutter 1985, Garmezy 1983, 1985, 1991, Masten i Coatsworth 1998, prema Newman 2002). Luthar i sur. (2000) definiraju otpornost kao dinamičan proces koji obuhvaća pozitivnu adaptaciju u kontekstu značajnih nesreća. Cilj ovog rada je promotriti psihosocijalne karakteristike žrtava oružane pljačke u odnosu na njihove čimbenike otpornosti. Svrha je ovog rada stjecanje uvida u čimbenike otpornosti kao adaptacijske mehanizme oporavka osoba koje su doživjele snažan stresor. U istraživanju je sudjelovalo 14 ispitanika, osoba oba spola, koje su doživjele oružanu pljačku, te su u psihijatrijskom tretmanu. U istraživanju su korišteni sljedeći upitnici: Upitnik nepovoljnih životnih iskustava, Skala samopoštovanja, Skala bespomoćnosti, Connor- Davidson skala otpornosti, Rotterova skala lokusa kontrole, te Upitnik životnog stila uz sociodemografske podatke. Da bi se otpornost smatrala uspješnom adaptacijom ovisi o učinkovitim odgovorima na izazove okoline i krajnji otpor prema štetnim učincima stresa zbog čega je od velike važnosti bolje razumijevanje čimbenika koji promiču takve rezultate.

otpornost, psihosocijalne posljedice, oružana pljačka, mentalno zdravlje

nije evidentirano