hrvatski

Pandemija COVID-19 kao vis maior - razlog za oslobođenje odgovornosti kod (ne-) ispunjenja ugovornih obveza

Širenjem pandemije koronavirusa, države su uvele brojna ograničenja kako bi spriječila širenje zaraze virusom COVID-19. Poduzete mjere (npr. zatvaranje granica, ograničenja rada trgovina, zabrana okupljanja, zatvaranje hotela i dr.) dovele su do otkazivanja letova, otkazivanja putovanja općenito, kašnjenja ili nemogućnost isporuke roba i sl. Drugim riječima, došlo je do otkazivanja brojnih ugovora pozivanjem na COVID-19 kao višu silu. Postoje razne definicije pojma ''viša sila'' no prema jednoj od njih, viša sila (lat. vis maior) je vanjski nepredvidivi i izvanredni događaj koji se nije mogao spriječiti, otkloniti niti izbjeći. Kako navodi Slakoper, ovaj pojam se često rabi u praksi, a rijetko se nalazi u zakonskim tekstovima. Radi se o pojmu koji je stvoren u pravnoj književnosti kako bi se njime posve kratko navele odnosno opisale okolnosti ili događaji za koje jedna strana obvezno-pravnog odnosa ne odgovara. Tako hrvatski Zakon o obveznim odnosima (dalje: ZOO) predviđa mogućnost oslobođenja dužnika od odgovornosti ako ''dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.'' (vidi čl. 343 ZOO). Nameće se pitanje potpada li pandemija COVID-19 pod pojam više sile i može li poslužiti kao razlog za raskid ugovora? Premda se odgovor na ovo pitanje čini vrlo jednostavan, jasan i logičan, mišljenja smo da je potrebno u obzir uzeti sve okolnosti pojedinog slučaja i dokazati da je nemogućnost izvršenja obveza prouzrokovana upravo zbog COVID-a. Cilj ovoga rada je istražiti domaće hrvatsko, poredbeno i EU zakonodavstvo i sudsku praksu kako bi dali precizan odgovor kada se može pozivati na COVID-19 kao višu silu radi oslobođenja odgovornosti zbog neispunjenja ugovornih obveza.

COVID-19 ; viša sila ; ugovorne obveze ; neispunjenje ; naknada štete

Ovaj je rad financirao Pravni fakultet Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku internim projektom br. IP-PRAVOS-6 „Implementacija europskog prava u hrvatskom pravnom poretku“. This paper is a product of work that has been fully supported by the Faculty of Law Osijek Josip Juraj Strossmayer University of Osijek under the project nr. IP-PRAVOS-6 “Implementation of EU law in Croatian legal system”.