hrvatski

Usmenoknjiževne vrste u etnološkome kontekstu vrgoračkoga kraja

Usmena se književnost prepričavala naraštajima, kao što samo ime kaže, usmenim putem. Dio je nematerijalne kulturne baštine uz običaje, obrede, predaje i vjerovanja, a zajedno čine temelj kulturnog i narodnog identiteta pojedinca. Većina se običaja zapisana u ovom radu zadržala u nekim selima Vrgoračkog kraja, kao što su svatovski i neki božićni običaji, dok su neki nažalost izumrli. U ovom su radu opisani običaji vezani uz sljedeće blagdane i spomendane: Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Sveti Nikola, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan Prvomučenik, Sveti Ivan Evanđelist, Nevina dječica, Sveta Tri kralja i Nova Godina. Osim toga, zabilježene su i usmene predaje o vilenjacima, morama i vješticama, narodne poslovice i običaji vezani za vjenčanje i sprovode. Posebno se ističe tradicionalni vrgorački kolač ćupter od varenika i pšeničnog brašna za čiju su izradu bila potrebna čak dva mjeseca, a danas je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro.

baština, igre, običaji, predaje, Vrgorački kraj

nije evidentirano