hrvatski

Utjecaj potencijalno neprikladnih lijekova na učestalost štetnih i neželjenih reakcija na lijek u bolesnika starije životne dobi hospitaliziranih na Klinici za unutarnje bolesti KB Dubrava

Sažetak Uvod Starija populacija osjetljivija je na djelovanje različitih lijekova zbog fizioloških promjena vezanih uz proces starenja. Potencijalno neprikladni lijekovi (PNL) u bolesnika starije životne dobi često su povezani s povećanim rizikom od nastanka štetnih i neželjenih djelovanja lijekova, povećanim pobolom, smrtnošću, većim obimom korištenja zdravstvene zaštite te interakcijama između lijekova. Cilj istraživanja Primarni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi potencijalno neprikladne lijekove u bolesnika starije životne dobi i učestalost njihovog propisivanja korištenjem validiranog originalno razvijenog protokola1. Metode Presječno opservacijsko istraživanje provedeno je u razdoblju od 01.10.2014. do 15.02.2015. godine na Odjelima Klinike za unutarnje bolesti Kliničke bolnice Dubrava. U istraživanje je uključeno 50 akutno i elektivno hospitaliziranih bolesnika u dobi od 65 i više godina starosti. Za svakog bolesnika prikupljeni su podaci o terapiji prije, tijekom hospitalizacije i pri otpustu, podaci o komorbiditetima te osnovni laboratorijski nalazi. Podaci su prikupljani iz medicinske dokumentacije, temperaturne liste te razgovorom s ispitanicima, a prema potrebi i od nadležnog liječnika obiteljske medicine ili člana rodbine. Potencijalno neprikladni lijekovi bili su određeni pomoću originalno razvijenog protokola koji predstavlja kombinaciju već postojećih kriterija 2-5, a sadržava a) lijekove s nepovoljnim učinkom rizika i koristi, b) lijekove upitne učinkovitosti, c) lijekove koje valja izbjegavati uz određenu dijagnozu i d) lijekove koji mogu izazvati potencijalno klinički značajne interakcije. Rezultati U studiju je bilo uključeno 50 ispitanika prosječne dobi 74, 5 godina (raspon 65-89) koji su u prosjeku trošili 7, 8 lijekova (raspon 3- 17) te imali 5, 4 dijagnoza (raspon 2-12). Identificiran je 71 PNL na uzorku od 50 pacijenata. Ukupno je 16 bolesnika (32 %) uzimalo bar jedan PNL s nepovoljnim omjerom koristi i rizika, a 12 bolesnika (24 %) PNL koji treba izbjegavati uz određenu dijagnozu pri otpustu. Najčešće se radilo o dugodjelujućim benzodiazepinima i acetilsalicilnoj kiselini u bolesnika s poremećajima koagulacije. Ukupno je 25 bolesnika (50 %) uzimalo lijekove koji potencijalno stupaju u interakcije. Najčešće potencijalne interakcije bile su kombinacije varfarina s antibioticima, alopurinolom i amiodaronom te kombinacije ACE inhibitora sa suplementima kalija i kombinacija klopidogrela s inhibitorima protonske pumpe. Zaključak Koristeći originalni protokol1, otkrili smo visok postotak primjene neodgovarajućih lijekova i lijekova koji potencijalno mogu stupiti u interakcije. U racionalizaciji liječenja starijih osoba potrebno je propisivati što manji broj lijekova te izbjegavati neodgovarajuće lijekove i lijekove koji mogu stupiti u međusobne interakcije. Osobit je oprez potreban kod primjene varfarina, inhibitora protonske pumpe, antiagregacijskih lijekova te ACE inhibitora.

potencijalno neprikladni lijekovi, klinička faramcija

nije evidentirano