hrvatski

Uloge i učinci filantropije i zakladništva (zadužbinstva) u razvoju društva

Zaklade (zadužbine) su institucije koje pripadaju području filantropije, a od najstarijih vremena do danas, postoje, s više ili manje poticaja za njihovo nastajanje i rad, u različitim društvima, kulturama i pravnim sustavima. Zaklade su zapravo pravni okvir koji građanima i gospodarskim subjektima pruža mogućnost darivanja imovine i prava za ostvarivanje raznih svrha javnoga dobra. One su način institucionalizacije privatnih darova za javne svrhe i način međugeneracijskog transfera bogatstva. Zaklade su redovito percipirane kao čimbenici pozitivnih društvenih promjena usmjerene prema određenim općeprihvaćenim svrhama pa stoga imaju porezne povlastice za primanje donacija i za svoje aktivnosti. Međutim, zaklade djeluju u dinamičnom okruženju i da bi preživjele moraju imati sposobnost prilagodbe različitim izazovima te raditi na strateškom planiranju razvoja. Koncept javne koristi nije statičan, a granice između javnoga i privatnoga sektora stalno se mijenjaju. U novije vrijeme zaklade sve više postaju hibridnim organizacijama koje aktivnostima i svrhama te predstavljenošću različitih dionika u svojim upravnim tijelima brišu granice privatnog i javnog, komercijalnog i neprofitnog te se nameću kao čimbenici i katalizatori novog koncepta vladavine koji proizvodi poželjne društvene promjene. U okviru koncepta poduzetničke filantropije zakladama se upravlja s menadžerskim stilom iz profitnih tvrtki. Razvoj zakladništva ovisi o bogatstvu društva te o kulturnoj, političkoj i religijskoj tradiciji. U novije vrijeme uloge zaklada ovise i o politici razvoja zakladništva koja se prakticira u pojedinim zemljama. Novija istraživanja razvoja zakladništva govore o tri vala razvoja zakladništva: prvi, u kasnom srednjem vijeku zaklade osnivaju trgovci i poduzetnici ; drugi, industrijska revolucija krajem 19. stoljeća ; treći, 1980-ih raste broj zaklada kao rezultat rasta gospodarstva. Zaklade su ponovo otkrivene kao čimbenici razvoja i pokretači društvenih promjena pa one doživljavaju izvjesnu renesansu. Strukturiranje suvremenih društava u kojima sve manji broj ljudi raspolaže sa sve većim bogatstvom čine se temeljem održive filantropije i time, potencijalno, snažnijeg razvoja zakladništva. Međutim, rast „filantrokapitalizma“ rezultat je akumulacije masivnih iznosa bogatstva, a s druge strane na djelu je masivni rast siromaštva, a što postaje sve većim političkim problemom. Nedavno je Europska unija na dnevni red stavila temu razvoja zakladništva te počela poticati razvoj filantropije. U radu se daje kritički prikaz razvoja i učinaka filantropije i zakladništva u razvijenim te u tranzicijskim zemljama, a posebno u Hrvatskoj. Analizirani hrvatski primjeri mogu biti dobri za učenje u Crnoj Gori. Na kraju se daju daje uvid u razvoj zadužbina i filantropije u Crnoj Gori te se daju preporuke koje bi mogle biti poticajne za njihov razvoj u Crnoj Gori.

zaklade, zadužbine, filantropija, Hrvatska, Crna Gora

nije evidentirano