Epidemije kuge i zdravstvena kultura u Šibeniku u kasnom srednjem vijeku (CROSBI ID 297012)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Ladić, Zoran
hrvatski
Epidemije kuge i zdravstvena kultura u Šibeniku u kasnom srednjem vijeku
U radu se razmatra problematika pojava epidemija kuga u šibenskoj komuni tijekom kasnog srednjeg vijeka, a osobito u 15. stoljeću. U radu se nastojalo ukazati da su kužne epidemije tijekom 15. stoljeća harale Šibenikom i komunalnim distriktom znatno češće nego što se do sada smatralo. Također se iznose podatci o mjerama zdravstvene zaštite i higijene koje su središnje mletačke i komunalne šibenske vlasti poduzimale u cilju sprječavanja širenja te gušenja kužnih epidemija, osobito unutar gradskih zidina. Raščlamba pokazuje da su kužne epidemije tijekom 15. stoljeća kontinuirano izbijale u šibenskoj komuni, a u nekim slučajevima epidemije su trajale u razdobljima od dvije i tri godine. Izvori, među kojima se ističu brojni bilježnički spisi, a osobito razni oblici posljednjih volja i inventari dobara, statut i njegove reformacije te dukali središnjih mletačkih vlasti ili reformacije odnosno odredbe komunalnih vlasti, ukazuju na činjenicu da je šibenska komuna u borbi protiv kužnih epidemija djelovala u skladu sa onovremenim europskim zdravstveno-higijenskim i medicinskim standardima. Oboljeli od kuge kao i članovi njihovih obitelji stavljani su u izolaciju, najčešće u sela u komunalnom distriktu, bogatije stanovništvo napuštalo je grad odmah po pojavi kuge, komunalne vlasti sprječavale su mobilnost u smislu kretanja stanovništva sela prema gradu, ali i obrnuto u čemu su veliku ulogu imali pripadnici mletačkih plaćeničkih postrojbi koji su na gradskim vratima sprječavali bilo kakav nedopušteni ulazak u grad ili izlazak iz njega. U komuni je ustrojena karantena, a u ubožnicama i leprozorijima je tijekom osobito mortalitetnih epidemija pružana skrb oboljelima. Komunalne vlasti donosile su odluke o zabrani ukopa na pojedina crkvena groblja unutar grada kao i direktan kontakt između sudionika u ceremoniji pokopa sa tijelom preminule i okužene osobe, najčešće putem iskazivanja emocija putem ljubljenja tijela. Konačno, o velikom naporu i relativno modernom zdravstvenom pristupu u nastojanju da se spriječi pojava ili barem izolira, u gradu je tijekom cijelog 15. stoljeća djelovao velik broj apeninskih i dalmatinskih, od komune odlično plaćenih, liječnika i kirurga, ali i ranarnika, travara i prodavača mirodija.
kasni srednji vijek, Dalmacija, Šibenik, epidemije kuge
nije evidentirano
engleski
PLague epidemics and health care in late medieval Šibenik
nije evidentirano
The Late Middle Ages, Dalmatia, Šibenik, Plague epidemics
nije evidentirano