hrvatski

Značaj kućnih ljubimaca u epidemijologiji COVID-19: što danas znamo?

Više od godinu dana od početka COVID-19 (Coronavirus disease 2019) pandemije sve je više dokaza da je učestalost infekcija SARS-CoV-2 (Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) u kućnih ljubimaca daleko viša nego se prvotno smatralo. Ovo istraživanje provedeno je od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. godine te je obuhvaćalo 78 pasa koji žive u kućanstvima s potvrđenim slučajem infekcije SARS-CoV-2 u ljudi. Pretraženo je i 1069 ostatnih uzoraka seruma pasa zaprimljenih u istom razdoblju na klinike Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji su s područja grada Zagreba. Prikupljenih uzorci seruma pretraženi su imunoenzimnim testom (ELISA) koji je za potrebe ovog istraživanja razvijen i validiran. Svi ELISA pozitivni uzorci pretraženi su i mikrotitracijskim neutralizacijskim testom (MNT). Od ukupnog broja pretraženih seruma pasa iz COVID-19 pozitivnih kućanstava, ELISA testom su IgG protutijela dokazana u 43, 59% uzoraka, dok su neutralizirajuća protutijela dokazana u 25, 64% seruma. Vjerojatnost infekcije pasa koji borave u domaćinstvu s inficiranom osobom se nije razlikovala od one ranije utvrđene u ljudi. U pasa zaprimljenih na klinike Veterinarskog fakulteta, 14, 69% uzoraka je bilo ELISA pozitivno. Ovo je gotovo dvostruko viša seroprevalencija nego što je bila zabilježena krajem prvog vala pandemije, kada je iznosila 7, 45%. Značajno je napomenuti da je na kraju istraživanja, u prosincu 2020. godine, gotovo svaki peti uzorak seruma pasa koji su zaprimljeni na klinike Veterinarskog fakulteta bio ELISA pozitivan. Razmjer proširenosti infekcije u populaciji pasa najbolje pokazuje usporedba sa seroprevalencijom SARS-CoV-2 infekcije u ljudi. Tijekom prosinca 2020. godine prikupljeni su ostatni uzorci seruma ljudi koji žive na području grada Zagreba. Serološkom pretragom provedenom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, protutijela za SARS-CoV-2 su dokazana u 20, 52% uzoraka. U istom mjesecu seroprevalencija u pasa je bila 18, 56% te nije postojala statistički značajna razlika. Ovo istraživanje je pokazalo da je infekcija SARS-CoV-2 učestala u populaciji pasa. Pokusne infekcije su dokazale značajno veću prijemljivost mačaka na infekciju. U prirodnim uvjetima, vjerojatno zbog razlike u načinu držanja, psi budu podjednako često ili čak češće inficirani. Sa stanovišta javnog zdravstva, ovajje podatak izrazito značajan. Visoki postotak infekcija u pasa, uz činjenicu da je COVID-19 u određenog broja ljudi asimptomatska infekcija, otvara mogućnost korištenja pasa kao sentinel životinja što je potrebno dodatno istražiti. Po drugoj strani, za sada nema indicija da psi imaju značajnu ulogu u epidemiologiji COVID-19 u ljudskoj populaciji, međutim zbog nastanka novih varijanti virusa te smanjenom prijenosu SARS-CoV-2 s čovjeka na čovjeka, ulogu pasa, i domaćih životinja uopće, u epidemiologiji SARS-CoV-2 infekcije je potrebno nastaviti pratiti.

SARS-COV-2 ; kućni ljubimci ; Hrvatska

nije evidentirano