hrvatski

Domaće životinje kao sentinel za praćenje arbovirusnih infekcija

Zoonoze su bolesti koje se prirodno prenose sa životinja kralježnjaka na čovjeka. Od tisućama godina poznatih zoonoza poput bjesnoće ili bedrenice do trenutne pandemije bolesti COVID-19, ove bolesti predstavljaju trajni i jedan od najvećih izazova javnom zdravstvu. Danas je poznato da su 60% zaraznih bolesti ljudi zoonoze te da ih sveukupno ima preko 200. Posljednjih desetljeća njihov značaj dodatno je naglašen s obzirom na rastući trend pojave emergentnih zaraznih bolesti u ljudi od kojih 75% ima zoonotske značajke. Među njima najveći broj je onih uzrokovanih virusima te prenošenih vektorima. Kako je navedeno posljedica klimatskih promijena i globalnog zatopljenja, nastavak ovakvog trenda izvjestan je i u budućnosti. Poznavajući temeljne epidemiološke i epizootiološke značajke ovakvih bolesti, jasno je da se njihov nadzor i preventiva može provoditi isključivo u bliskoj multidisciplinarnoj suradnji u skladu s pristupom „Jedno zdravlje“. Ovakav multidisciplinarni pristup nadzoru arbovirusa provodio se i ranije, ali epidemiološke okolnosti posljednjih nekoliko desetljeća dodatno obvezuju na njegovo provođenje i naglašavaju njegov značaj. Praćenje zoonoza u veterinarskoj medicini moguće je provoditi na dva načina. Jedan je pasivnim nadzorom, odnosno provođenjem objektivne dijagnostike u slučaju oboljenja životinja s kliničkim znakovima koji upućuju na pojedinu zoonozu. Pasivan nadzor zahtjeva razvijenu svijest vlasnika životinja i veterinara o važnosti prijave svakog slučaja oboljenja te provedbi objektivne dijagnostike u svrhu ne samo zaštite zdravlja životinja nego i prikupljanja podataka za zaštitu zdravlja ljudi. Ovakav primjer među arbovirusnim infekcijama je pojava neuroloških kliničkih znakova u konja koji mogu biti uzrokovani infekcijom virusom Zapadnog Nila. Nedostatak ovakvog sustava praćenja je što je ova bolest u većini slučajeva infekcija konja asimptomatska, a i klinički oblici nerijetko se previde ili ne prijave. Dodatno ograničenje je što su infekcije domaćih životinja nekim drugim arbovirusima, poput primjerice Usutu virusa, praktično u svim slučajevima asimptomatske. Nedostatak pasivnog nadzora posebno se ogleda u činjenica da su infekcije pojedinim arbovirusima asimptomatske čak i u životinja koji zoonotske uzročnike uspješno prenose na ljude poput krpeljnog encefalitisa u preživača.Za razliku od navedenoga, aktivni nadzor zoonoza u životinja podrazumijeva serološko pretraživanje zdravih životinja na nekom području kako bi dokazom protutijela potvrdili izloženost nekom zoonotskom uzročniku. Životinje koje se pretražuju u ovu svrhu nazivamo sentinel životinje. Prednost ovakvog sustava nadzora je što rezultat ne ovisi o kliničkom očitovanju bolesti te što se on može prostorno i vremenski usmjeravati. Ovo je posebno istaknuto za arbovirusne infekcije gdje dokaz prisustva i širenja virusa želimo istražiti na određenom području u ograničenoj sezoni prijenosa koju određuje razdoblje prisutnosti i aktivnosti vektora. Stoga usmjerenim programom aktivnog nadzora arbovirusnih infekcija korištenjem sentinel životinja pouzdano doznajemo sezonsku epizootiološku i epidemiološku situaciju. Ovakav sustav nadzora dokazao je učinkovitost u nadzoru i provedbi mjera suzbijanja infekcija virusom Zapadnog Nila, Usutu virusa kao i virusa krpeljnog encefalitisa na području RH. Uz to, u slučaju infekcija virusom krpeljnog encefalitisa poslužio je i kao dokaz alimentarnog prijenosa ovog zoonotskog uzročnika na ljude preko mlijeka i mliječnih proizvoda koza. Aktivni sustav nadzora arbovirusnih zoonoza korištenjem sentinel životinja omogućuje potvrdu cirkulacije virusa na određenom području i prije zabilježenih oboljenja u ljudi. Stoga je njegovo provođenje osim za nadzor i praćenje proširenosti uzročnika za koje znamo da su prisutni na određenom području, od neprocjenjivog značaja za ustanovljavanje pojave novih u svrhu pripreme zdravstvenog sustava na moguća oboljenja ljudi. Tako je prvim kliničkim oboljenjima ljudi uzrokovanim infekcijom virusom Zapadnog Nila i Usutu virusom na području RH po dvije godine ranije prethodio dokaz prisustva i cirkulacije virusa u životinja na istim područjima. Emergentne arbovirusne zoonoze predstavljaju i predstavljati će značajne izazove javnom zdravstvu. Dosadašnjim rezultatima provođenja sustava aktivnog nadzora korištenjem sentinel životinja potvrđena je učinkovitost ovakvih programa u vidu ranog otkrivanja, nadzora i suzbijanja zoonotskih arbovirusa u svrhu zaštite zdravlja životinja i ljudi. Stoga osim daljnjeg nadzora arbovirusa prisutnih na području RH potrebno je uspostaviti i programe ranog otkrivanja novih uzročnika od kojih nam vjerojatno prvi prijeti virus krimsko-kongoanske hemoragijske groznica zbog proširenosti u našem okruženju. Prvim dokazom infekcija ovim arbovirusom u Mađarskoj više nije pitanje hoće li nego kada će biti potvrđen i na području RH, a zajednički rad u skladu s pristupom „Jedno zdravlje“ jedini je način da i ovaj javno zdravstveni izazov dočekamo spremni.

domaće životinje ; arbovirusi ; praćenje

nije evidentirano