nije evidentirano

DEMOGRAFSKI POKAZATELJI, ZAPOSLENOST- NEZAPOSLENOST I VREDNOVANJE RADA PRIJE I NAKON ULASKA U EU NA PRIMJERU POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

Prošlo je nešto više od šest godina od kada su Republika Hrvatska i predmet ovog istraživanja prostor Požeško- slavonske županije u zadnjem proširenju pristupili Europskoj uniji (u daljnjem tekstu EU) i to 1. srpnja 2013. godine. Pristup EU, uslijedilo je nakon osamostaljenja i izlaska iz bivše zajednice naroda - SFRJ, rata i dugog procesa pregovaranja, u uvjetima prekinutih i nedovoljno uspostavljenih veza s prijeratnim tržištima na prostorima SFRJ, te neadekvatnoj afirmiranosti i usmjerenosti (uz naravno visoke zahtjeve za kvalitetom) ka novim tržištima zajednice kojim se težilo. Kod većine građana prema anketama i mišljenjima, pristupanje EU, tada je značilo mogućnost sudjelovanja na europskom tržištu, slobodan protok roba, usluga, radne snage i kapitala, dotok investicija i novih tehnologija, te pristup strukturnim fondovima EU, odnosno gospodarski oporavak nakon rata i najvećim djelom neuspjelog procesa tranzicije. Istovremeno, Europski fondovi koji predstavljaju pomoć kod ravnomjernog razvoja regija, modernizacije poljoprivrede, očuvanja okoliša, razvoja infrastrukture i kvalitetnijeg obrazovanja, kao i mnoge druge mogućnosti trebali su doprinijeti poboljšanju cjelokupnog stanja gospodarstva i ukupnog razvitka, kako na prostoru RH, tako i za prostor Požeško- slavonske županije. Nakon nešto više od 5 godina članstva u EU, uočeno je nešto što će imati trajne posljedice za ovaj prostor (a slično je stanje i u ostalim Slavonskim županijama), a to je iseljavanje građana u zemlje EU, s boljim vrednovanjem rada. Upravo je to prilika istražiti trenutna kretanja, a istraživanje može biti od koristi lokalnoj zajednici, kao i zemljama koje kane pristupiti EU, a u sličnim su gospodarskim uvjetima kao Slavonija.

Požeško-slavonska županija, gospodarstvo, demografski pokazatelji

nije evidentirano