hrvatski

Učestalost i epidemiološki značaj infekcija kućnih ljubimaca SARS-CoV-2 virusom

Od prvog opisa krajem 2019. godine, novi je koronavirus SARS-CoV-2 zabilježen u velikom broju država širom svijeta uzrokujući globalnu pandemiju. Zbog pretpostavljenog zoonotskog podrijetla ovog virusa početkom 2020. godine načinjena su prva istraživanja osjetljivosti pojedinih vrsta domaćih životinja na infekciju SARS-CoV-2. Ova istraživanja pokazala su prijemljivost pasa, mačaka te pitomih vretica na infekciju u laboratorijskim uvjetima. U terenskim uvjetima dokazi infekcije u pasa i mačaka su sporadični, međutim danas svjedočimo pojavi širenja SARS-CoV-2 na farmama američke i europske vidrice i prijenosa virusa sa zaraženih životinja na ljude. Navedeni podaci pokazuju da je još mnogo toga nepoznato o ulozi domaćih životinja u epidemiologiji bolesti COVID-19. Ovim istraživanjem pokušali smo razjasniti ulogu kućnih ljubimaca u epidemiologiji bolesti serološkim pretraživanjem uzoraka seruma pasa i mačaka. Od 26. veljače 2020. godine, samo jedan dan nakon prvog potvrđenog slučaja infekcije SARS- CoV-2 u ljudi u Hrvatskoj, do 15. lipnja 2020. godine prikupljani su ostatni uzorci seruma pasa i mačaka zaprimljenih u tri veterinarske organizacije s područja Zagreba i Splita. Ukupno je prikupljeno 656 uzoraka seruma pasa i 131 uzorak seruma mačaka koji su pretraženi virus neutralizacijskim testom razvijenim za potrebe ovog istraživanja. Od navedenih uzoraka nasumično je odabrano 172 uzorka seruma pasa koji su dodatno pretraženi imunoenzimnim testom. Korišteni imunoenzimni test nastao je preinakom komercijalno dostupnog kompleta koji je prilagođen pretraživanju uzoraka seruma pasa na prisutnost protutijela za SARS-CoV- 2 virus. Neutralizirajuća protutijela su dokazana u 0, 76% seruma mačaka. Seroprevalencija SARS- CoV-2 infekcije u mačaka u Hrvatskoj je niska, osobito kada se usporedi sa seroprevalencijom u mačaka u Wuhanu. Po drugoj strani prevalencija neutralizirajućih protutijela u mačaka je slična prevalenciji mačaka koje su pokazale pozitivan rezultat imunoenzimnim testom u Francuskoj. Kako se čini u terenskim uvjetima infekcija u mačaka u Europi je rijetka. Kod pasa u 0, 31% seruma dokazana je neutralizacijska aktivnost te su imunoenzimnim testom protutijela su dokazana i u 7, 56% pretraženih životinja. U dostupnoj literaturi ne postoje podaci o sličnim istraživanjima za usporedbu. Što je zanimljivo prvi, imunoenzimnim testom, pozitivni uzorak seruma psa uzorkovan je u Zagrebu 17. travnja, oko sedam tjedana nakon prvog dokaza infekcije u ljudi u istom području, a najveći broj pozitivnih pasa je uzorkovan šest tjedana nakon najvećeg zabilježenog broja infekcija u ljudi. Ova odgoda od šest do sedam tjedana govori u prilog da dinamika infekcije SARS-CoV-2 u pasa prati dinamiku infekcije u ljudi. Naime kako se slučajevi u ljudi potvrđuju dokazom uzročnika, a u ovom istraživanju u kućnih ljubimaca, dokazom protutijela ovakav vremenski odmak je očekivan te nema naznaka o pojavi neovisne epizootije među pretraživanim psima. Zaključno, niska seroprevalencija i nizak titar neutralizirajućih protutijela u pozitivnih životinja govori u prilog da su infekcije u kućnih ljubimaca rijetke. Usporedbom rezultata seroprevalencije u kućnih ljubimaca i širenja infekcije SARS-CoV-2 u populaciji ljudi u Hrvatskoj nema dokaza da se ovaj virus širio neovisno među kućnim ljubimcima već da su primaran izvor infekcije za pse i mačke zaraženi ljudi.

SARS-COV-2 ; kućni ljubimci ; Hrvatska

nije evidentirano