Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

COVID-19 na području Hrvatske (CROSBI ID 705465)

Prilog sa skupa u zborniku | prošireni sažetak izlaganja sa skupa

Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Stevanović, Vladimir ; Tabain, Irena ; Antolašić, Ljiljana ; Milašinčić, Ljiljana ; Hruškar, Željka ; Barbić, Ljubo ; Sabadi, Dario ; Mrzljak, Anna ; Perić, Ljiljana et al. COVID-19 na području Hrvatske // SARS-CoV-2 u sklopu koncepta „Jedno zdravlje“ : virtualni simpozij. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2020. str. 14-15

Podaci o odgovornosti

Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Stevanović, Vladimir ; Tabain, Irena ; Antolašić, Ljiljana ; Milašinčić, Ljiljana ; Hruškar, Željka ; Barbić, Ljubo ; Sabadi, Dario ; Mrzljak, Anna ; Perić, Ljiljana ; Bogdanić, Maja ; Jureković, Željka ; Savić, Vladimir ; Kudumija, Boris ; Pavičić-Šarić, Jadranka ; Petrović, Goranka ; Capak, Krunoslav ; Kaić, Bernard

hrvatski

COVID-19 na području Hrvatske

Krajem prosinca 2019. godine zabilježeno je grupiranje bolesnika s atipičnom pneumonijom nepoznate etiologije na području Wuhana, Kina. Iako su se prve oboljele osobe epidemiološki povezivale s boravkom na gradskoj veleprodajnoj tržnici morskih i živih životinja što je upućivalo na vjerojatan zoonotski prijenos, ubrzo je opisano obiteljsko grupiranje bolesti kao i pojava sekundarnih slučajeva u zdravstvenim ustanovama čime je nedvojbeno potvrđen interhumani prijenos. Početkom siječnja 2020. godine, kao uzročnik dokazan je novi koronavirus (2019- nCoV) koji se razlikovao od svih do sada poznatih humanih koronavirusa. Bolest je nazvana COVID-19 (engl. coronavirus disease), a virus preimenovan u SARS- CoV-2. Nakon epidemije u Kini, bolest se brzo proširila diljem svijeta te je Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka 2020. godine proglasila pandemiju. SARS-CoV-2 se prenosi kapljičnim putem (izravan kontakt s izlučevinama bolesnika tijekom govora, kašljanja i kihanja) ili inhalacijski (udisanjem aerosola koji nastaje pri medicinskim zahvatima u zdravstvenim ustanovama). Asimptomatske osobe također mogu prenositi virus. Još uvijek nije razjašnjeno u kojoj je mjeri moguć prijenos virusa npr. fekalno-oralnim putem ili putem očnih sekreta. Neka su istraživanja pokazala da je izlučivanje virusa iz probavnog sustava duže u odnosu na dišni sustav. Isto tako, nedavne su studije dokazale prisutnost novijih koronavirusa na neživim površinama (metal, staklo, plastika) do 9 dana što upućuje na mogućnost prijenosa i preko kontaminiranih predmeta. Infektivnost virusa može se uništiti 62-70% etanolom, 0, 5% vodikovim peroksidom te 0, 1% natrijevim hipokloritom tijekom 1 minute.Inkubacija COVID-19 najčešće iznosi 4-5 (do 14) dana. U 80% bolesnika, bolest je blagog tijeka, u 15% teškog, a oko 5% bolesnika zahtijeva liječenje u jedinici intenzivne skrbi. Ukupna stopa smrtnosti iznosi 0, 7%-7, 2%. Od kliničkih simptoma pojavljuju se prema učestalosti: povišena tjelesna temperatura (99%), opća slabost i malaksalost (70%), suhi i podražajni kašalj (59%), gubitak apetita (40%), bolovi u mišićima (35%), oslabljen osjet ili gubitak osjeta njuha i okusa (34%), zaduha (31%), proljev (13%), mučnina/povraćanje (10%) te bolovi u trbuhu (9%). Dijagnostika SARS-CoV-2 provodi se dokazom virusne RNA metodom lančane reakcije polimerazom nakon reverzne transkripcije (RT-PCR) te detekcijom specifičnih protutijela. Početno se testiranje vrši imunoenzimskim testom (EIA) uz potvrdu testom neutralizacije virusa (VNT). Serološka su testiranja važna za procjenu proširenosti infekcije u populaciji te kao dodatna metoda za potvrdu kliničkih slučajeva u bliskih kontakata oboljelih čiji je RT-PCR nalaz negativan. Prvi slučaj COVID-19 u Hrvatskoj je zabilježen 25. veljače 2020. godine, a do 12. studenog dokazano je ukupno 75, 922 slučajeva i 925 smrtnih slučajeva. Oboljele su osobe iz svih hrvatskih županija. U svrhu određivanja seroprevalencije testirana je opća populacija kao i pojedine populacijske skupine: zdravstveni radnici, profesionalni sportaši, građevinski radnici iz Zagreba i okolice koji su radili na saniranju građevina oštećenih potresom u ožujku 2020. godine, bolesnici na hemodijalizi te bolesnici nakon transplantacije solidnih organa. EIA testom, SARS- CoV-2 protutijela dokazana su u 2, 3% osoba iz opće populacije ; 2, 7% zdravstvenih radnika ; 2, 9% građevinskih radnika ; 5, 9% bolesnika na hemodijalizi ; 19, 4-20, 7% bolesnika nakon transplantacije jetre i bubrega te 11, 1% sportaša. U svrhu sprečavanja širenja COVID-19, osnovno je pravilo izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju simptome respiratorne infekcije. Standardne mjere prevencije uključuju higijenu ruku i dišnih puteva te korištenje odgovarajuće osobne zaštitne opreme. Medicinsko osoblje koje liječi i zbrinjava bolesnike sa suspektnom COVID-19 infekcijom mora nositi zaštitnu odjeću, masku (N95), nitrilne rukavice i zaštitne naočale. Pri oduzimanju kliničkih uzoraka ili izvođenju medicinskih postupaka tijekom koji dolazi do stvaranja aerosola potrebno je koristiti vizir kako bi se izbjegla kontaminacija sluznica.

COVID-19 ; Hrvatska ; PCR ; serologija

nije evidentirano

engleski

COVID-19 in Croatia

nije evidentirano

COVID-19 ; Croatia ; PCR ; serology

nije evidentirano

Podaci o prilogu

14-15.

2020.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

SARS-CoV-2 u sklopu koncepta „Jedno zdravlje“ : virtualni simpozij

Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

978-953-347-371-0

Podaci o skupu

Virtualni simpozij SARS-CoV-2 u sklopu koncepta „Jedno zdravlje“

pozvano predavanje

26.11.2020-26.11.2020

online ; Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita