Doprinos čimbenika individualne otpornosti, percipirane socijalne podrške i strategija suočavanja sa stresom u objašnjenju socijalne funkcionalnosti oboljelih od depresije (CROSBI ID 442350)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Vranko, Mirta
Ferić, Martina ; Brečić, Petrana
hrvatski
Doprinos čimbenika individualne otpornosti, percipirane socijalne podrške i strategija suočavanja sa stresom u objašnjenju socijalne funkcionalnosti oboljelih od depresije
Depresija je ozbiljno zdravstveno stanje u kojem oboljele osobe doživljavaju trpnju, te nisu sposobne funkcionirati adekvatno u poslovnom, obrazovnom i obiteljskom okruženju. Istraživanja individualnih čimbenika otpornosti, socijalne podrške i strategija suočavanja sa stresom danas donose nova znanja o psihološkom, socijalnom i neurobiološkom funkcioniranju osoba u riziku. Cilj ovog istraživanja jest istražiti doprinos čimbenika individualne otpornosti, percipirane socijalne podrške i strategija suočavanja sa stresom (zaštiti čimbenici) i socijalne funkcionalnosti (ishod) oboljelih od depresije (rizik). U istraživanje je uključeno 310 sudionika kojima je dijagnoza depresije prva dijagnoza, te se liječe u Zavodu za afektivne poremećaje i Zavodu za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče, u razdoblju između listopada 2019. i prosinca 2019. godine. Sudionici istraživanja liječili su se u hospitalnom, dnevnobolničkom i ambulantnom tretmanu. Za mjerenje rizika korišten je Beckov inventar depresije (BDI-II) i Upitnik nepovoljnih iskustava u djetinjstvu (ACE). Za mjerenje zaštitnih čimbenika korišteni su: Skala procjene čimbenika individualne otpornosti (CD- RISC-25), Multidimenzionalna skala percipirane socijalne podrške (MSPPS) i Upitnik strategija suočavanja sa stresom (COPE). Ishod oboljelih od depresije mjeren je Upitnikom za procjenu funkcionalnosti u depresiji (FAD). U skladu s istraživačkim pitanjima važno je istanuti sljedeće: 1. Istražen je odnos između razina depresije i nepovoljnih iskustava u djetinjstvu. Rezultati su pokazali kako pojedinci koji su imali više nepovoljnih iskustava u djetinjstvu u kasnijem životu imaju višu razinu depresije. Razlike među grupama sudionika različite razine depresije su statistički značajne. Pojedinci s teškom depresijom naveli su da su tijekom djetinjstva prosječno doživjeli 3, 50 nepovoljnih iskustava, dok su pojedinci s nižim razinama depresije naveli da su doživjeli između 2, 09 i 2, 50 nepovoljna iskustva u djetinjstvu. 2. Istražen je odnos između strategija suočavanja sa stresom, individualnih čimbenika otpornosti i percipirane socijalne podrške kod oboljelih od depresije. Rezultati ukazuju kako postoji povezanost između individualnih čimbenika otpornosti pojedinca i percipirane socijalne podrške. Povezanost različitih oblika socijalne podrške (podrška obitelji, podrška prijatelja, podrška značajnih drugih, te ukupna socijalna podrška) i razine individualnih čimbenika otpornosti je niska do umjerena. Pojedinci koji doživljavaju veću razinu svih oblika socijalne podrške ujedno izvještavaju i o više čimbenika otpornosti. Kao najbolji prediktori ističu se podrška značajnih drugih i podrška prijatelja, dok se podrška obitelji nije pokazala značajnom odrednicom otpornosti. Nadalje, rezultati pokazuju kako postoji visoka povezanost između proaktivnih strategija suočavanja sa stresom i čimbenicima otpornosti. Pojedinci koji koriste proaktivne strategije suočavanja sa stresom, odnosno suočavanje usmjereno na problem (facet: pozitivna interpretacija i rast ličnosti, aktivno suočavanje, planiranje, prihvaćanje, obuzdavanje suočavanja, te potiskivanje kompeticijskih aktivnosti) ujedno imaju i višu razinu individualnih čimbenika otpornosti. Pojedinci s više individualnih čimbenika otpornosti ujedno koriste i proaktivnije strategije suočavanja sa stresom. 3. Istražena je povezanost razine depresije i nepovoljnih iskustava u djetinjstvu i socijalnog funkcioniranja oboljelih od depresije. Koeficijent korelacije smanjene kvalitete socijalnog funkcioniranja i razine depresije ukazuje kako sudionici istraživanja koji imaju lošiju kvalitetu socijalnog funkcioniranja ujedno imaju i višu razinu depresije, odnosno sudionici svrstani u kategorije više razine depresije imaju i više poteškoća u socijalnom funkcioniranju. Nadalje, sudionici koji imaju lošiju kvalitetu socijalnog funkcioniranja ujedno izvještavaju i o većem broju nepovoljnih iskustava u djetinjstvu. 4. Ispitano je kojim putevima individualni čimbenici otpornosti, percipirana socijalna podrška i strategije suočavanja sa stresom ostvaruju medijatorski efekt u odnosu između razine depresije/ intenziteta nepovoljnih iskustva iz djetinjstva i kvalitete funkcioniranja oboljelih od depresije. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza, te je potvrđen djelomičan medijacijski utjecaj individualnih čimbenika otpornosti, socijalne podrške i proaktivnih strategija suočavanja sa stresom na odnos depresije i kvalitete funkcioniranja u depresiji. Djelomičan medijacijski utjecaj ostvaren jedino preko socijalne podrške jer z-vrijednost utvrđena za taj medijator nadilazi graničnu vrijednost od zgr = 1, 96. Percipirana socijalna podrška je jedini značajan medijator preko kojeg se ostvaruje efekt depresivnosti na kvalitetu funkcioniranja u depresiji. Depresivnost djeluje izravno na kvalitetu funkcioniranja u depresiji, ali i posredno, preko socijalne podrške. Pojedinci s izraženijom depresijom imaju i sniženu kvalitetu funkcioniranja u depresiji. Sama depresivnost može biti direktno odgovorna za lošiju kvalitetu funkcioniranja u depresiji (izravan put), ali ipak se dio tog efekta ostvaruje se i kroz socijalnu podršku, na način da depresivnost umanjuje socijalnu podršku, koja potom dovodi i do smanjenja kvalitete funkcioniranja u depresiji (medijatorski efekt). Nadalje, nije potvrđen medijacijski utjecaj individualnih čimbenika otpornosti, socijalne podrške i proaktivnih strategija suočavanja sa stresom na odnos nepovoljnih iskustava u djetinjstvu i kvalitete funkcioniranja u depresiji. Efekt nepovoljnih iskustava u djetinjstvu i kvalitete funkcioniranja u depresiji je izravan te ne ovisi o utjecaju medijacijskih varijabli. Nepovoljna iskustava u djetinjstvu imaju izravan učinak na smanjenje kvalitete funkcioniranja u depresiji. Predlažu se nova istraživanja koja bi detaljnije i longitudinalno provjeravala utjecaj individualnih čimbenika otpornosti, socijalne podrške i strategija suočavanja sa stresom na ishode hospitalnog, dnevnobolničkog i/ili ambulantnog tretmana. Rezultati takvih istraživanja dali bi nove spoznaje koje bi se mogle implementirati u razvoj intervencija/kliničkih praksi utemeljenih na dokazima kao i razvoj intervencija utemeljenih na dokazima u području prevencije depresije.
individualni čimbenici otpornosti, socijalna podrška, strategije suočavanja sa stresom, depresija, socijalna funkcionalnost
nije evidentirano
engleski
Contribution of factors of individual resilience,perceived social support, and coping strategies in explaining the social functioning of people with depression
nije evidentirano
individual resilience factors, social support, stress coping strategies, depression, social functionality
nije evidentirano
Podaci o izdanju
197
30.03.2021.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Zagreb