hrvatski

Analiza obrade pandemijskoga leksika: od enciklopedija preko baze strukovnoga znanja do jednojezičnoga mrežnog rječnika

Enciklopedije i rječnici od davnina su riznica znanja, a sve donedavno pisali su ih nadareni pojedinci u čijemu je umu moralo biti pohranjeno mnogo toga što današnji enciklopedisti i leksikografi pohranjuju na računalima i u bazama. Jedan je od takvih pojedinaca bio Mate Ujević, čiji je leksikografski rad utjecao na brojne istraživače i čije enciklopedije potiču na pomnija istraživanja, makrostrukturna ili mikrostrukturna. Iz dviju enciklopedija, Hrvatske enciklopedije i Pomorske enciklopedije, izdvojit će se natuknice koje su danas posebno aktualne u kontekstu pandemije koronavirusa. S pomoću odabranih primjera iz spomenutih djela (npr. autovakcina, bakterija, bolest, karantena) usporedno će se prikazati struktura članaka u enciklopedijama, bazama strukovnoga znanja (Struna), specijaliziranome pojmovniku (Pojmovnik koronavirusa) i općejezičnome jednojezičnom mrežnom rječniku (Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik). Primjenom metode usporedne analize proučit će se struktura članaka te stil definiranja, uspostavljanje značenjskih odnosa i oprimjerivanje natuknica. Istaknut će se i izvanjezični elementi koji su sadržani u članku s obzirom na dijakronijski uvjetovane promjene (npr. razvoj u medicinskoj tehnologiji).

enciklopedistika, leksikografija, nazivlje, pandemija

nije evidentirano