hrvatski

Migracije znanstvenika iz Republike Hrvatske

Pojam migracije je od davnine poznat u Republici Hrvatskoj. Sjetimo se samo migracija za vrijeme Turskih osvajanja i pohoda na Europu, kao i iz novije prošlosti, masovne migracije Hrvata u 19. i 20. stoljeću u potrazi za „boljim kruhom“. Tijekom zadnjih 20 tak godina u Hrvatskoj je znakovit odlazak ne samo „običnih“ ljudi tzv „gasterbajtera“, već i sve veći broj znastvenika iz raznih područja znanosti. Iz znanosti najviše odlazi znanstvenika iz područja biologije, genetike, biomedicine i zdravstva. U 2018. najveći je broj doktorskih disertacija bio iz područja biomedicine i zdravstva (26, 5%), slijedilo je područje društvenih znanosti (21, 0%), područje tehničkih znanosti (19, 1%), područje humanističkih znanosti (14, 5%), područje prirodnih znanosti (12, 4%), područje biotehničkih znanosti (5, 1%) i interdisciplinarna područja znanosti (1, 1%). (2) Upravo iz ovih statističkih podataka da se iščitati da je i najveći broj migracija znanstvenika upravo iz sektora biomedicine, zdravstva i prirodnih znanosti. Primjera radi u Americi je 2008.g udio žena koje su doktorirale bile oko 34 %, a najveći broj doktorata je iz područja biloških znanosti oko 42 % (1) Najveći problem migracija naših znanstvenika jest što se to najčeće radi o trajnim migracijama, i na taj način se osipa hrvatska inteligencija. Hrvatska postaje manje konkurentna na istraživačkom i gospodarskom polju, jer mladi svu svoju kreativnost i ideje ostavljaju u zemlji u koju su otišli i koja ih bolje plaća za njihov angažman.

migracije, znanstvenici, liječnici

nije evidentirano